Kako je Grčka postala uzoran evropski učenik

Dodajte komentar

Brisel je često snishodljivo mjesto. U EU, prema premijeri se ponekad ponašaju kao prema učenicima. U omiljenoj frazi, strogi zvaničnici govore da nacionalne vlade moraju „uraditi svoj domaći“. Ako je Brisel učionoca, onda je Grčka na opšte iznenađenje postala štreber.

Dobila je pohvale za način na koji je postupala tokom pandemije. EU zvaničnici su oduševljeni njenim planovima za trošenje 31 milijarde eura od evropskog fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi eura. Grčke ideje poput zajedničkog kovid sertifikata su podignute na evropski nivo.

Nakon decenije u kojoj je Grčka morala na dopunsku nastavu, izdržavši stroge programe pomoći i ekonomski kolaps, ovo je velika promjena. Siriza, ljevičarska partija koja je upravljala zemljom od 2015. do 2019, bila je buntovnik u odjeljenju. Za razliku od toga vlada Kirijakosa Micotakisa, umjerenog premijera desnog centra od 2019, je učiteljev miljenik.

Promjena reputacije je djelimično stvar politike. Siriza se postavila kao neko ko osporava aktuelni poredak EU, nadajući se reformi kluba iznutra. Međutim, ukoliko kuća EU ima pogled onda je on usmjeren prema mjestu na kojem se nalazi Micitakisova Nova demokratija.

U tehnokratskom svijetu EU politike, Micotakis se odmah uklapa. Bivši menadžerski konsultant, govori engleski, francuski i njemački jezik kao i jezik Davosa – dijalekta koji korisre srednjevječni muškarci u pancericama na konferencijama na visokim nadmorskim visinama. Dobro mu stoji školska uniforma. Direktno, Nova demokratija je izabrana 2019. na platformi za reformu Grčke. Indirektno, njihov zadatak je bio da učine Grčku politiku dosadnom i pretvore Grčku u normalnu evropsku zemlju. Lideri Sirize sebe smatraju početkom istorije; lideri Nove demokratije svoj posao posmatraju kao okončanje jedne mračne ere.

U tome postižu uspjeh. Nakon decenije finansijskih programa izbavljenja i skoro napuštanja (ili izbacivanja) iz eurozone, Grčka je uredila svoje finansije prije nego što je udario kovid-19. Povraćaj na grčke obveznice je na skoro rekordno niskom nivou pošto Evropska centralna banka više nije nevoljna da kupuje grčki dug. U vladi su sada glavni samoproglašeni štreberi sa diplomama sa elitnih škola. Plan Grčke da potroši 31 milijardu iz fonda EU predočen je sa revizijom na 1400 strana, koliko nije imao cijeli predlog pojedinih država. (Nakon godina maltretiranja od strane zvaničnika Komisije grčke birokrate tačno znaju što je potrebno za dobre ocjene). Dok su se države poput Finske trvile oko ratifikacije programa, grčki plan je projurio kroz parlament. Učitelj brine zbog drugih đaka u odjeljenju.

Teški uslovi za migrante zaglavljene na grčkim ostrvima trebalo bi da budu mrlja u dosijeu vlade, zajedno sa izvještajima o „odvraćanju“ koje se dešava kada tražioce azila nasilno vraćaju na teritoriju iz koje su došli. Međutim, zaposleni u Briselu djeluju zadovoljno. U glavama evropskih političara, pravila „odvraćanja” su dizajnirana kako bi spriječila da graničari pokose izbjeglice, a ne da spriječe da gumene čamce odvuku nazad na tursku obalu. Istom brutalnom logikom, užasni uslovi na grčkim ostrvima sprečavaju druge migrante da dođu. EU je imala daleko veći problem sa pristupom Sirize, koja u početku nije uspijevala da suzbije dolaske migranata, nego sa sadašnjim pristupom njihovog odvraćanja.

Prošle godine, jedan mladić je ubijen na granici kada je masa ljudi pokušala da uđe u Grčku iz Turske. Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pohvalila je Grčku kao evropski štit. Za jedno tijelo koje se ponosi svojim poretkom zasnovanim na pravilima, EK zna da bude prilično relaksirana prilikom kršenja pravila ukoliko je to korisno. Priliv ljudi se zaustavio. Osim toga, evropski lideri nijesu postavljali mnogo pitanja.

Ono što se dešava van školskog dvorišta ne zanima EU. Grčka griješi u oblastima koje su van interesovanja EU. Unutar Grčke, aktivisti i NVO se žale zbog rasta policijske brutalnosti nakon što je Nova demokratija došla na vlast. Druge vlade su rado zabadale svoje noseve u unutrašnje stvari Grčke tokom programa finansijske pomoći. Međutim, u normalnim vremenima, one će učiniti sve kako bi izbjegle kritikovanje unutrašnje situacije neke od država članica. Slično se dešava i kada je u pitanju raskidanje sa klijentelizmom i nepotizmom koji ugrožavaju Grčku. Siriza je obećavala da će to riješiti, ali nije uspjela u tome. Micotakis ima dobru priču na tu temu, ali je teško uzeti za ozbiljno sina jednog premijera, brata bivšeg ministra i ujaka sadašnjeg gradonačelnika Atije.

EU zna da bude nemaran učitelj i u oblastima gdje bi trebalo da obraća pažnju. Kada je u pitanju sloboda medija, Grčka je u EU rangirana na četvrtom mjestu otpozadi, navodi se u izvještaju Reportera bez granica. Samo Malta, u kojoj je zbog ubistva novinara pala prethodna vlada, Mađarska Viktora Orbana; i Bugarska, vjerovatno najkorumpiranija država u EU, su lošije rangirane od Grčke. Ranije ove godine ubijen je grčki novinar Giorgos Karaivaz. Kostas Vaksevanis, urednik Dokumenta, ljevičarskog lista koji istražuje korupciju, sada traži policijsku pratnju.

Blještave prezentacije u kojima se hvali napredovanje Grčke na laganim rang-listama je podriveno ukoliko država pada na drugim listama. EU je u prošlosti konstantno tolerisala takve stvari, kada joj je to bilo zgodno. Grčka nije tako loša kao neki. Međutim, nikada nije dobra ideja da se uzoran đak po zabitima dvorišta smuca sa huliganima.

Dokgod Grčka ima dobre ocjene u oblastima koje se smatraju važnim, nikoga nije briga za ostalo. Vlada koja prati politički tok, sprovodi reforme bez žalbi i obavlja prljavi posao bloka u vezi sa migracijom uvijek će biti dobrodošla. Njene mane mogu biti ignorisane. Pored sve priče o vrijednostima, EU je politička, a ne moralna tvorevina. Ona ne sudi o onima koji igraju kako muzika svira. Vlade koje pokušavaju da reformišu EU, kao što je to htjela Siriza biće zbrisane. One koje prihvataju EU takvu kakva jeste, poput Nove demokratije, mogu da rade svoj posao neometano. Samo predaju domaći na vrijeme i nikoga nije briga za ostalo.

TEKST JE PREUZET IZ “EKONOMISTA”

Prevela: N. Bogetić

Izvor: Vijesti.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *