Nevolje za Evropu – jačanje Kine i migracije iz Afrike

Dodajte komentar

Mogli bi nas iznenaditi rezultati nejednakosti za 2020. godinu koju je obilježila pandemija Kovida 19 i moglo bi se ispostaviti da je u prošloj godini smanjena, a ne povećana nejednakost, poručio je u video obraćanju učesnicima Kopaonik biznis foruma Branko Milanović, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice koji se bavi nejednakošću.

Autor knjiga “Kapitalizam po sebi: Budućnost sistema koji vlada svijetom” i “Globalna nejednakost: novi pristup globalizaciji” i profesor na postdiplomskim studijima Univerziteta grada Njujorka (CUNY) rekao je da je u ovom trenutku nemoguće dati opšti sud o efektu kovida na nejednakost.

„Znamo da je najviše pogodio ljude koji su fizički morali da idu na posao, ali svuda, pa i u Srbiji, došlo je do velike podrške države stanovništvu. Taj nivo državnih transfera je nezabilježen do sada. U nekim državama je 20-25 odsto BDP-a transferisano stanovništvu. To je uticalo na smanjenje ukupne nejednakosti. Ne bih bio iznenađen da se u 2020. nejednakost smanjila ili ostala jednaka. U Njemačkoj koja ranije objavljuje rezultate zabilježeno je smanjenje”, istakao je Milanović dodajući da će se pravi efekti pandemije videti kada se obustave ti programi pomoći.

Ipak, pandemija donosi promjene koje bi se mogle dugoročno odraziti na nejednakost.

“Danas je postalo moguće i uobičajeno da se puno poslova radi virtuelno. Da radite za poslodavca van zemlje, a vi radite od kuće. To je tehnički bilo moguće i pre pandemije, ali sada će postati značajnije. Tako ćemo dobiti globalno tržište rada kao da imamo potpunu mobilnost radne snage. Recimo poslodavac u Njemačkoj za neki posao mora da plati 30 eura, a u Indiji 10 eura i naravno da će angažovati onog u Indiji. Ako pretpostavimo da su cijene u Indiji trećina njemačkih, to znači da će realni dohodak tog Indusa biti jednak dohotku radnika u Njemačkoj. Tako će poslodavac manje platiti, a standard života radnika u Indiji porasti na nivo radnika u Njemačkoj”, objašnjava Milanović.

Nešto slično se već dešava u SAD, gdje mladi ljudi rade virtuelno i sele se iz Njujorka u mjesta gde će im troškovi biti manji.

“Radnici imaju korist i realni dohodak im raste zato što ne moraju biti prisutni na radnom mjestu”, zaključuje Milanović.

Kada se radi o globalnoj nejednakosti, kojom se Milanović bavi još od 1990-ih godina kada je radio kao ekonomsita u Svjetskoj banci, ona je u procesu smanjenja od 1980-ih godina prije svega zato što Kina, ali i ostale azijske zemlje beleže veće stope arsta od Evrope i S. Amerike.

“Od 1980. imamo značajno smanjenje globalne nejdnakosti zbog rasta dohotka Kine, a od od 2000. zbog rasta Indije. U međuvremenu Kina je postala zemlja srednjeg dohotka i ona sada više ne doprinosi smanjenju globalne nejednakosti, već visokim stopama rasta može da doprinose nejednakosti, jer se udaljava od zemalja kao što su Indija, Nigerija, Indonezija… Više nemamo motor smanjenja globalne nejednakosti koji se zove Kina, jer je bila suviše uspješna. Sledeći motor je Indija. Problem je što je prošle i ove godine imala visoke negativne stope BDP-a i dohotka 1,3 milijardi ljudi”, kaže poznati ekonomista.

Prema njegovim riječima sljedećih 30 godina na Evropu, pa i na nas, uticaće dva makroprocesa. Prvi je to što će Evropa imati smanjenje relativne ekonomske moći u odnosu na Aziju. Kako napominje Milanović, već sada je dva odsto Kineza u jedan odsto najbogatijih na svijetu, a pridružiće im se i najbogatiji Indijci, Tajlanđani, Indonežani…

“Osnovu ekonomske moći činiće Kina, Japan i Koreja, odnosno Pacifik i sa druge strane Evroazije, atlantska obala Evrope. To komplikuje situaciju za one u sredini, prije svega Rusiju, koji će imati manji dohodak”, kaže on.

Drugi proces koji će uticati na Evropu narednih 100 godina su migracije. Milanović isitče da će jedino Afrika u narednih 50 godina imati značajno povećanje stanovništva.

“Bez konvergencije afričkih dohodaka, Afrika će postati još siromašnija u odnosu na Evropu i doći će do povećanja migracija. To nije problem jedne ili 10 godina, već problem koji će trajati cijeli vijek. Na to Evropa nije navikla, jer od 15. vijeka Evropa izvozi radnu snagu. Posle 500 godina imaće dolazak ljudi i Evropa se sa tim teško suočava, a to će pogoditi i Srbiju”, zaključuje Milanović.

Izvor: Danas.rs

Foto: Medium.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *