Erste banka Hrvatska u 2020. godini zadržala stabilnost poslovanja, uz rast ukupnih kredita i depozita

Dodajte komentar

„Zbog uticaja COVID situacije na cjelokupnu privredu kao i značajnog rasta troškova rizika, pri čemu su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima, naš finansijski rezultat u 2020. godini je očekivano smanjen. Međutim, važno je naglasiti da je naše operativno poslovanje u potpunosti zadržalo stabilnost. Uprkos izazovnim vremenima, zadržali smo kontinuitet redovnih kreditnih aktivnosti i postojanu, rastuću depozitnu bazu, a snažan naglasak stavili smo na daljnji razvoj digitalnih rješenja. Implementirali smo modernu panevropsku digitalnu platformu George, a nastavili smo i s razvojem vrlo uspješne, na tržištu visoko prepoznate aplikacije Keks Pay”, istakao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentarišući poslovni rezultat u 2020. godini i dodao: “Veseli nas i činjenica da je ugledna međunarodna bonitetna agencija, Fitch Ratings, potvrdila naš rejting „BBB +”, uz zadržavanje stabilnih izgleda za dugoročno zaduživanje. Riječ je o rejtingu u investicionom razredu, dva nivoa iznad onoga koji trenutno drži Republika Hrvatska, a koji ujedno predstavlja i najvišu ocjenu koju ima neka banka na hrvatskom tržištu.”

Prema nekonsolidovanom finansijskom izvještaju, koji obuhvata rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. (banka) bez zavisnih društava, neto dobit banke u 2020. godini je 389,5 miliona kuna (51,7 miliona EUR), 48,2% manje u odnosu na 752,5 miliona kuna (99,9 miliona EUR) godinu ranije. Najznačajniji uticaj na smanjenje neto dobiti imali su povećani troškovi rezervacija, koji odražavaju uticaj trenutne situacije povezane s epidemijom koronavirusa na cjelokupnu privredu, pri čemu je važno naglasiti da su uključene i buduće projekcije zasnovane na makroekonomskim očekivanjima.

Neto kamatni prihod povećan je za 0,2%, s 1,61 milijardu kuna (213,7 miliona EUR) u 2019. na 1,62 milijarde kuna (215,1 miliona EUR) u 2020. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija smanjen za 14,2% te je u 2020. godini iznosio 433,0 miliona kuna (57,5 miliona EUR), u odnosu na 504,4 miliona kuna (67,0 miliona EUR) u 2019. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u 2020. je iznosio 210,6 miliona kuna (28,0 miliona EUR), 7,7% manje u odnosu na 228,1 miliona kuna (30,3 miliona EUR) godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem decembra 2020. iznosila je 73,2 milijarde kuna (9,7 milijardi EUR), odnosno 14,5% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 63,9 milijardi kuna (8,5 milijardi EUR). Ukupni krediti klijentima na dan 31.12.2020. iznosili su 45,2 milijarde kuna (6 milijardi EUR), 9,9% više u odnosu na 41,1 milijardi kuna (5,5 milijardi EUR) krajem 2019. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31.12.2020. iznosili su 57,3 milijarde kuna (7,6 milijardi EUR), što je 18,2% više u odnosu na kraj 2019. godine, kada su iznosili 48,5 milijardi kuna (6,4 milijardi EUR).

Neto dobit ESB grupe* prije manjinskog uticaja u 2020. godine iznosila je 471,7 miliona kuna (62,6 miliona EUR), 52,0% manje u odnosu na 982,3 miliona kuna (130,4 miliona EUR), koliko je iznosila u 2019. Neto kamatni prihod ESB grupe smanjen je za 1,1%, s 2.046,0 miliona kuna (271,6 milion EUR) u 2019., na 2.025,1 miliona kuna (268,8 miliona EUR) u 2020. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 693,6 miliona kuna (92,1 miliona EUR), 13,6% manje u odnosu na 802,8 miliona (106,6 miliona EUR) 2019. godine.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem decembra 2020. iznosila je 82,5 milijardi kuna (10,9 milijardi EUR), što je 11,6% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 73,9 milijardi kuna (9,8 milijardi EUR). Ukupni krediti klijentima na dan 31.12.2020. iznosili su 49,8 milijardi kuna (6,6 milijardi EUR), što je 9,9% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 45,3 milijarde kuna (6 milijardi EUR). Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31.12.2020. iznosili su 60,1 milijardu kuna (8 milijardi EUR), što je 17,2% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 51,3 milijarde kuna (6,8 milijardi EUR).

Krajem juna prošle godine formalno je okončan postupak pripajanja društva Erste Factoring d.o.o., čime je segment faktoringa postao integralni dio poslovanja i sastavni dio ponude banke. Osim osiguravanja dugoročne kvalitetne tehnološke i infrastrukturne podrške za daljnji razvoj faktoringa, cilj pripajanja je kroz sinergiju postojećeg specijalizovanog znanja o faktoringu kao i cjelovite savjetodavne podrške u ostalim aspektima finansijskog poslovanja, koju banka pruža kroz rasprostranjenu mrežu svojih poslovnica i finansijskih zastupnika, klijentima omogućiti brže i jednostavnije vođenje njihovog osnovnog poslovanja.

UTICAJ COVID-19 SITUACIJE

Kao sistemski važna i odgovorna institucija, banka je od samog početka krize zauzela proaktivan i društveno odgovoran pristup i nastojala dati maksimalan doprinos kako bi njeni klijenti, građani i kompanije, bili što manje pogođeni okolnostima povezanima s pandemijskim uticajima. Postojao je jasan hronološki redosljed preduzetih aktivnosti, u tri osnovne faze: privremeno obustavljanje aktivacije mjera prinudne naplate, omogućavanje ugovaranja odgode otplate do 6, odnosno 12 mjeseci za klijente iz industrija koje su najpogođenije krizom, poput turizma i zavisnih djelatnosti, kao i krediti za očuvanje likvidnosti, u saradnji s institucijama poput HAMAG-a i HBOR-a pri osiguravanju adekvatnih garantnih shema i povoljnijih uslova finansiranja.

Transparentna, jasna i pravovremena komunikacija prema opštoj javnosti, klijentima, poslovnim partnerima i zaposlenima, koristeći sve raspoložive kanale, obilježila je komunikacionu strategiju banke u proteklom razdoblju. Poruke o brzom prilagođavanju novonastalim okolnostima, osiguravanju kontinuiteta poslovanja i implementaciji preporuka nadležnih tijela, dostupnosti svih usluga klijentima, s posebnim naglaskom na osjetljivije grupe, kroz prilagođen rad poslovne mreže i digitalne kanale, kao i ponude mjera odgađanja otplate građanima i kompanijama, odnosno  kredita za likvidnost poslovnim subjektima, činile su suštinu komunikacionog sadržaja, osiguravajući kontinuitet i dostupnost svih relevantnih informacija. Sinergija poslovnih, komunikacionih i društveno odgovornih aktivnosti u 2020. godini obilježenom pandemijom, zaokružena je doprinosom kroz donatorske inicijative banke, samostalno i u saradnji s Erste Card Clubom d.o.o., čime je banka pružila podršku i u širem kontekstu potreba društvene zajednice.

Ukupno je nešto više od 9.200 građana, na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, tokom 2020. realiziralo mogućnost COVID odgađanja otplate. Kod poslovnih subjekata, realizovano je oko 2.500 takvih zahtjeva. Ukupno gledano, na kraju 2020. godine udio NPL plasmana[1] iznosio je 6,7%, u odnosu na 7,1% godinu dana ranije. Na smanjenje ukupnog nivoa NPL plasmana na godišnjem nivou prvenstveno su uticala kretanja u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je nivo NPL-a dodatno bio smanjen, dok je u nastavku godine očekivano zabilježio blagi porast. Imajući u vidu objektivnu ekonomsku situaciju, u idućem periodu se može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati uticaj na redovno poslovanje banke.

Imajući u vidu objektivnu ekonomsku situaciju, u idućem periodu se može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati značajniji uticaj na redovno poslovanje banke, koje je u potpunosti stabilno. Kao odgovoran poslovni subjekat banka će nastaviti nadgledanje i kvalitetno upravljanje kreditnim portfeljom, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata.

OČEKIVANJA

„Nekoliko je pozitivnih elemenata koji se mogu izdvojiti kad je riječ u dugoročnoj poziciji hrvatske privrede. Na primjer, vidljivi su određeni pomaci u smjeru poboljšanja opšte investicione klime u Republici Hrvatskoj kao i stabilizacije javnih finansija, što su prepoznale i međunarodne bonitetne agencije. Pristup u Evropski kursni mehanizam (ERM2) Hrvatsku vodi još jedan korak bliže uvođenju eura, odnosno realizaciji strateškog cilja koji će doprinijeti dugoročnoj finansijskoj stabilnosti za građane i privredu u cjelini. Pozitivna ocjena u procesu sveobuhvatne procjene Evropske centralne banke i potvrda stabilnosti hrvatskog bankarskog sistema je ohrabrujuća ne samo kad je u pitanju nastavak procesa uvođenja eura, već i u kontekstu izazova s kojima se trenutno suočava hrvatska privreda. Međutim, potrebno je i dalje raditi na poboljšanju pravne sigurnosti, ponajprije u segmentu predvidljivosti pravnog okvira, kao jednog od najvažnijih preduslova za održiv napredak”, rekao je Schoefboeck.

“Razdoblje pred nama biće vrlo izazovno pa će najviše zavisiti od uticaja epidemiološke situacije na cjelokupnu ekonomiju. Uloga banaka u tome će biti izuzetno značajna, jer robustan, snažan i adekvatno kapitalizovan hrvatski bankarski sektor biće oslonac kreiranja ponovnog ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Zajedničkim, koordinisanim pristupom svih učesnika, Hrvatska može prevladati trenutne izazove i minimizovati sve njihove potencijalne negativne učinke. Na kraju, ne treba zaboraviti na dugoročnu viziju stvaranja pozicije Republike Hrvatske kao finansijskog središta regije, zasnovane na stabilnom finansijskom i bankarskom sistemu, koji može predstavljati jak zamajac cjelokupnoj ekonomiji u što je moguće kvalitetnijem pozicioniranju u regionalnom kontekstu”, zaključio je Schoefboeck.

[1] Nenaplativi i djelimično naplativi krediti klijentima

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *