Vlada traži partnera za formiranje naftnih rezervi

Vlada i Ministarstvo kapitalnih investicija imaju u planu formiranje strateških rezervi naftnih derivata koji će biti korišćeni u slučaju poremećaja na tržištu, saopšteno je Pobjedi iz tog resora Vlade. Iz Ministarstva nijesu precizirali kada bi Crna Gora mogla da dobije rezerve naftnih derivata, ni koliko će njihovo formiranje koštati.

Zakon

“Nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima je već pripremljen i očekuje se da će biti usvojen u trećem kvartalu ove godine, nakon što dobijemo mišljenje Evropske komisije”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Usvajanje tog zakonskog rješenja je preduslov za formiranje rezervi.

Iz tog Vladinog resora su naveli da se po preuzetim obavezama u skladu sa poglavljem 15, Sporazuma o pridruživanju EU, Vlada obavezala da usvoji zakon o strateškim rezervama nafte i gasa do kraja 2023. godine.

Crna Gora u ovom trenutku nema druge mehanizme koje može primijeniti kako bi obezbijedila dovoljne količina naftnih derivata u slučajevima eventualnih ozbiljnih poremećaja na svjetskom tržištu.

“Formiranje strateških rezervi je za sada jedini mehanizam kojim država može da utiče na poremećaje tržišta”, poručeno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Iz Ministarstva nijesu precizirali koliko će Crnu Goru, odnosno njene građane koštati formiranje rezervi naftnih derivata, odnosno primjena budućeg zakonskog rješenja.

Na pitanje Pobjede koliko će koštati formiranje rezervi, odnosno da li se predviđa da se sredstva za to obezbijede iz budžeta ili eventualno da se obezbjeđuju od potrošača, povećanjem akcize na gorivo, ili uvođenjem nove takse na gorivo, iz Ministarstva su odgovorili da će kroz traženje strateškog partnera za formiranje rezervi naftnih derivata pokušati da obezbijede neophodna sredstva da bi se u svakom slučaju izbjegao dodatni namet na poreske obveznike.

Iz Ministarstva nijesu precizirali ni da li će se rezerve naftnih derivata skladištiti u Crnoj Gori ili inostranstvu.

Skladišta

“Crna Gora ima skladišne kapacitete koji se nalaze u Baru, Lipcima kod Kotora i Bijelom Polju. Oni su u dosta lošem stanju i zahtijevaju detaljnu reparaciju. Pokušaćemo da pronađemo najbolji model finansiranja tog projekta koji je neophodan za skladištenje definisanih rezervi”, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog resora naveli su da će Vlada, kad bude formirala državne rezerve, iskoristiti prosječnu potrošnju, različitih derivata (dizel, BMB 95 i mazut) na bazi 90-dnevne potrošnje i formirati njihovu strukturu.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima obavljena je još 2016. godine, a krajem 2019. godine Pobjedi je iz bivše Vlade, odnosno nekadašnjeg Ministarstva ekonomije saopšteno da nacrt tog zakonskog rješenja predstavlja nužan, ali ne i jedini uslov usvajanja prijedloga zakona.

“Naime, bili smo svjedoci organizacionih promjena u sistemu javne uprave, koje su morale da budu prepoznate i kroz tekst nacrta zakona. S tim u vezi u toku je prikupljanje mišljenja od nadležnih institucija, na pripremljeni nacrt i očekujemo da će i taj dio obaveza biti uskoro završen. Sve to značiće otvoren put usvajanju prijedloga zakona u najskorijem periodu”, saopšteno je u decembru 2019. godine iz tadašnjeg Ministarstva ekonomije.

Iz prethodne Vlade su ranije Pobjedi saopštili da će biti formirano tijelo koje će biti odgovorno Crnoj Gori i državama EU za implementaciju direktive Evropskog savjeta br. 2009/119/EZ od 14. septembra 2009. godine. U toj direktivi definisan je način određivanja, količina i vrste naftnih derivata koje bi trebale biti obezbijeđene kao dio ukupnih, evropskih, strateških rezervi naftnih derivata.

“Nakon usvajanja zakona kao i formiranja tog tijela biće poznat vremenski okvir kao i dinamika kojom bi se ispunila obaveza formiranja strateških rezervi naftnih derivata”, objasnili su ranije iz nekadašnjeg Ministarstva ekonomije.

Iz bivše Vlade je ranije saopšteno da zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i njegova primjena predstavljaju jedan od složenijih zahtjeva u cilju postizanja usklađenosti sa evropskom legislativom i predstavlja jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 15 – energetika.

U energetskom bilansu za ovu godinu je navedeno da je ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u ovoj godini planiran u količini od 359.867 tona, što je za 13,2 odsto više od procjene ostvarenja potrošnje u prošloj godini.
Najveći udio u planiranoj potrošnji naftnih derivata u energetskom bilansu za ovu godinu, kao i prethodnih godina, ima eurodizel (71,55 odsto).

S obziromna to da u Crnoj Gori nema proizvodnje naftnih derivata, ukupne količine potrebne za crnogorsko tržište se uvoze.

Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni Crne Gore u prošloj godini pokazuju da je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 116,12 miliona eura. Lani je uvoz nafte i naftnih derivata zabilježio oštar pad od 45,1 odsto u odnosu na 2019. godinu, što je posljedica smanjene privredne aktivnosti i čestih obustava saobraćaja u prošloj godini zbog uticaja pandemije kovid-19.

Izvor: Cdm/Pobjeda

Check Also

Lučić: Cilj nam je da se širimo na nova tržišta, kao što su Sjeverna Makedonija, Njemačka i Švajcarska

Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija, učestvovao je na Regionalnoj konferenciji o trendovima u telekomunikacijama …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *