Leteći taksi – posao vrijedan bilione?

Ulagači su opet dali stotine miliona eura za projekat Volokopter. To su male električne letjelice koje bi, prema optimističnim prognozama, kroz par godina mogle da jezde gradovima. I zarađuju milijarde.

Sve podsjeća na film „Peti element“ sa Brusom Vilisom i Milom Jovović. Sniman krajem devedesetih, ovaj film je radnju smjestio u 2263. godinu, kad gradom jezde leteći automobili. Tada niko nije mogao ni da sanja ono što danas tvrde entuzijasti koji su namirisali dobar posao – da bi gradska vozila mogla da lete već u trećoj deceniji ovog milenijuma.

Tako se bar nadaju u firmi Volokopter iz gradića Bruhzala nedaleko od Štutgarta. Sada su prikupili još 200 miliona eura investicija, uz 122 miliona sa kojima su ranije krenuli. U igri su krupni igrači: logistika Njemačke željeznice, Intel, Dajmler i kineski proizvođač automobila Džili. Sada su se pridružili dobavljač automobilske branše Kontinental i divovski fond Blekrok.

„Kroz ta partnerstva možemo da posegnemo za neophodnom ekspertizom kako bismo narednih godina pokrenuli prve linije“, rekao je ove sedmice Florijan Rojter, šef Volokoptera.

Planiraju da u naredne dvije godine ponude prve komercijalne leteće taksi-linije. Firma razvija male autonomne letjelice nalik na helikoptere kojima bi putnici mogli da izbjegnu gužve na putevima i sigurno dođu do cilja. Radi se i na logističkoj bespilotnoj letjelici namijenjenoj isporukama.

O konceptu urbanog saobraćaja već decenijama se raspravlja. Letjelice se vide kao zgodan način da se zaobiđu gužve, a postaju moguće napretkom senzora i brzog interneta koji sprečavaju koliziju. Glavni izazovi su i dalje relativno mala nosivost i baterija koja ne može da izdrži duže letove.

Pioniri u velikom biznisu

Volokopter je osnovan prije deset godina i, zajedno sa njemačkim konkurentom Lilijumom, spada u pionire ove mlade branše. Lilijum iz Minhena, koji radi na malenom autonomnom avionu sa 36 motora, sada već vrijedi više od milijardu dolara. Na koliko se procjenjuje vrijednost Volokoptera? O tome šef firme Rojter nije želio da govori.

No jasno je da je širom svijeta počela trka u tome ko će imati prvi leteći taksi. Osim američkog start-apa Džobi, i velikani tradicionalnog saobraćaja poput Erbasa i Folksvagena razvijaju svoje letjelice.

Analitičari investicione banke „Morgan Stenli“ računaju da bi tržište letećih taksija već 2040. moglo da bude teško 1,5 biliona dolara godišnje.

Evropska agencija leta EASA takođe računa da će firme poput Volokoptera i Lilijuma kroz najdalje četiri, pet godina dobiti potrebne dozvole. Volokopter je već u decembru tražio dozvolu u Sjedinjenim Državama.

Prema pisanju lista Velt, prošle godine je preko milijardu dolara uloženo u branšu. Širom svijeta na tome radi preko dvesta firmi, od njih tri četvrtine dolaze iz Kine. List piše da je „počela finalna runda u borbi za vođstvo na tržištu letećih taksija“.

Izvor: Deutsche Welle/Vijesti

Foto: Volocopter

Check Also

Zbog pada potrošnje, njemačke banke ograničavaju iznos koji se može držati na računu

Institut njemačke ekonomije (IW) iz Kelna je izračunao kako su potrošači u ovoj zemlji potrošili …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *