Dobit hrvatskih banaka više nego prepolovljena

Ukupna neto dobiti kreditnih institucija u Hrvatskoj u prošloj godini dostigla je 2,7 milijardi kuna, što je za 53,1 posto manje nego u 2019., saopštila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).

Kreditne institucije, navodi se u novom HNB-ovom komentaru kretanja u bankarskom sistemu za 2020. godinu, povećale su rezervacije za očekivane gubitke koji odražavaju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije.

Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti, pri čemu prinos na imovinu (ROA) s 1,4 posto na 0,6 posto, a prinos na kapital (ROE) s 9,8 posto na 4,4 posto.

Iz HNB-a podsjećaju da su, u skladu supervizorskim očekivanjima vezanima uz neizvjesnost koju je stvorila pandemija, kreditne institucije zadržale su dobit ostvarenu u 2019., čime je stvorena pretpostavka za dodatno osnaživanje kapitala i povećanje vrijednosti ključnih pokazatelja kapitalizovanosti. Sve kreditne institucije na kraju 2020. imale su stopu ukupnog kapitala veću od minimuma od osam posto, a stopa ukupnoga kapitala bankarskog sistema iznosila je 24,9 posto, kaže se u saopštenju.

Po nerevidiranim privremenim podacima, krajem prošle godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2019. za 31,4 milijardi kuna ili za 7,3 posto, na 462,5 milijardi kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, a najveći porast odnosio se na likvidnu imovinu, pri tome najviše na depozite kod centralne banke i na dane kredite, navodi se u saopštenju.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9,1 posto bilo je veće od rasta neprihodujućih kredita, koji su uvećani za 8,2 posto, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem vrijednosti relativnog pokazatelja kvaliteta kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima. Udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4 posto, a na kraju 2019. iznosio je 5,5 posto, ističu iz HNB-a.

Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita domaćinstvima, u kojem se udio NPL-ova povećao s 5,8 posto na 7,1 posto. Udio NPL-ova u sektoru nefinansijskih društava smanjio se s 13,7 posto na 12,5 posto, ponajprije pod uticajem prodaje neprihodujućih potraživanja.

Likvidnost sistema kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj nivou te je na kraju prosinca 2020. godine LCR iznosio 181,9 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: Seebiz

Check Also

ICT Cortex analizirao rezultate poslovanja 30 najuspješnijih IT kompanija u Crnoj Gori

ICT Cortex – klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *