Glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke Pal Kovač: Novim koracima naprijed

Usmjerićemo se na povećanje zadovoljstva klijenata kroz nove proizvode posebno u digitalnoj sferi. Za CKB je akvizicija Podgoričke banke jedan od najznačajnijih projekata u njenoj istoriji i radi se o tehnološki i organizaciono zahtjevnom projektu – kazao je u intervjuu Pobjedi glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke Pal Kovač (Pál Kovács), nakon uspješno završenog spajanja CKB-a sa Podgoričkom bankom.

Crnogorska komercijalna banka uspješno je realizovala postupak spajanja sa Podgoričkom bankom. Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli u ovom projektu koji je bio i jedan od najzahtjevnijih na našem finansijskom tržištu?

Za CKB je akvizicija Podgoričke banke jedan od najznačajnijih projekata u njenoj istoriji i zaista se radi o tehnološki i organizaciono zahtjevnom projektu. Razlog za to leži u činjenici da nam je bio cilj da izgradimo banku koja će uvažiti prednosti i CKB i Podgoričke banke, banku koja će tehnološki biti najsavremenija u datim uslovima i sa brojnim benefitima za klijente. Naporno smo radili da naši postojeći klijenti ni u jednom momentu nikako ne osjete da svakodnevni bankarski poslovi trpe usljed integracionih aktivnosti. U tome smo i uspjeli. CKB je zahvaljujući profesionalnim timovima i predanom radu uspješno odgovorila na ovaj izazov i nastavlja svoje poslovanje kao visoko likvidna, stabilna i pouzdana banka koja uživa povjerenje svih svojih klijenata, dodatno ojačana pripajanjem Podgoričke banke i usvajanjem njenih vrijednosti i sinergije sa najboljom ponudom i zaposlenima. Zadovoljstvo klijenata nam je veoma važno i tokom procesa integracije imali smo razna istraživanja, i upravo istraživanje njihovog zadovoljstva je pokazalo stabilnost, pa čak i rast u objema bankama, što nam je bio dodatan impuls i potvrda da proces integracije, kao i redovne aktivnosti napreduju kako treba, na zadovoljstvo naših klijenata koji će sada osjetiti i brojne benefite nove, integrisane banke.

CKB je zahvaljujući profesionalnim timovima i predanom radu uspješno odgovorila na izazov spajanja i nastavlja poslovanje kao visoko likvidna, stabilna i pouzdana banka koja uživa povjerenje klijenata, dodatno ojačana pripajanjem Podgoričke banke i usvajanjem njenih vrijednosti i sinergije sa najboljom ponudom i zaposlenima

Ovom prilikom želio bih da zahvalim svim zaposlenima koji su bili uključeni u proces spajanja i koji su vrijedno radili na uspjehu ovog izvanrednog projekta u Crnoj Gori. Hvala im na sjajnom radu, timskom duhu, profesionalnosti i izuzetnim naporima tokom procesa integracije. Uspjeli smo da napravimo najbolju kombinaciju obje banke, ojačavši vodeću poziciju u pogledu depozita i kreditnog portfolija, kao i lidersku poziciju u aktivi, sa najvećom mrežom i naprednim elektronskim kanalima za pružanje modernih bankarskih usluga. Kreirali smo i najbolje timove zaposlenih, koji su motivisani i posvećeni svojim klijentima. Radi se o profesionalcima, o jakom timu i vjerujem da ćemo zajedno ostvariti još mnogo uspjeha u budućnosti.

 Sada kada je projekat spajanja završen, koji su Vaši naredni planovi?

CKB će se usmjeriti na povećanje zadovoljstva klijenata kroz nove proizvode posebno u digitalnoj sferi. Savremene tehnologije, promjena načina života, utiču na neophodnost brzih rješenja za elektronska plaćanja, pa će se naša banka usmjeriti na obezbjeđivanje kvalitetnih rješenja našim klijentima i mogućnost da im elektronski proizvodi budu još dostupniji. Spajanjem CKB i Podgoričke banke povećali smo broj filijala CKB-a u odnosu na dosadašnju prisutnost, kao i broj bankomata. Uz dostupnost CKB GO elektronskog plaćanja želimo da budemo prisutni i u manjim sredinama, gdje za sada nema filijala. Povećanje kvaliteta usluga i orijentisanost na potrebe svakog od 118.000 klijenata nam je veoma važno. Zbog toga ćemo nastaviti da budemo posvećeni inovacijama, povećanju kvaliteta proizvoda i brzoj usluzi. Vjerujem da ćemo taj cilj ostvariti koristeći prednosti prethodne Podgoričke banke, kao i ekspertizu CKB i OTP grupe kao dominantne regionalne grupacije.

Kako ocjenjujete stanje u crnogorskoj privredi i bankarskom sektoru?

Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i likvidan, a imati zdrav bankarski sektor koji je pokretač ekonomskog rasta je presudno, jer podržava razvoj i očuvanje poslovanja i radnih mjesta. Banke su proaktivno odgovorile na kovid krizu nudeći moratorijum na otplatu kredita klijentima u skladu sa propisima regulatora. Ovaj projekat pokazao je dobru sinergiju CBCG i poslovnih banaka što je pomoglo u ublažavanju neočekivanih posljedica koje je kovid nanio.

Dugo najavljivani proces AQR je u toku. Kakva su iskustva vaše banke?

Proces AQR (Asset Quality Review ili Pregled kvaliteta aktive) u Crnoj Gori najavljen je krajem 2019. godine. Predstavlja jedan od najznačajnijih procesa pregleda i ocjene aktive banaka, te kao takav izuzetno je zahtjevan za sprovođenje kako za regulatora tako i za banke. Početak AQR procesa bio je planiran za rano proljeće ove godine, međutim, usljed krize izazvane korona virusom, zabranama kretanja i putovanja, proces je odložen i nastavljen u septembru ove godine. Najveći izazov bio je uspostaviti adekvatnu saradnju sa odabranim AQR provajderom u uslovima ograničenih kontakata i putovanja. To je značilo da su banke bile primorane da što više svojih procesa digitalizuju i obezbijede što više neophodne dokumentacije u digitalnoj formi. Naša prednost u ovom procesu je bila ta što smo imali priliku da koristimo iskustva nekih od članica OTP grupe koje su kroz proces AQR-a prošle nedavno.

Kakva je prognoza o kretanju kamatnih stopa u narednoj godini?

Teško je jednostavno odgovoriti na to pitanje, jer ni povećanje ni smanjenje ne zavisi od želje ili odluke jedne banke. Kamatna stopa zavisi od više kontradiktornih faktora. Prvo, zbog krize, opšti rizik kreditiranja je povećan. Zbog toga banke treba da su opreznije. Nasuprot tome, zbog usporavanja ekonomije u svijetu, i u Crnoj Gori, postoji višak likvidnosti i kapitala koji traže prostor za nove investicije. Tako da velika likvidnost vodi do pada kamatnih stopa. Stimulativne politike centralnih banaka, uključujući i Evropsku centralnu banku, takođe imaju uticaja na negativne kamatne stope zbog velike likvidnosti. Dozvolite mi da dodam, Trezor i Ministarstvo finansija Crne Gore iskoristili su ovaj momenat kada je likvidnost na tržištu velika i kada je interesovanje, naročito američkih investitora, za evropsko tržište veliko, tako što su uspješno emitovali 750 miliona eura obveznica po vrlo povoljnim uslovima. Treći element koji utiče na kamatne stope, tako što ih povećava, jesu lokalni uslovi za kreditiranje.

CKB je zahvaljujući profesionalnim timovima i predanom radu uspješno odgovorila na izazov spajanja i nastavlja poslovanje kao visoko likvidna, stabilna i pouzdana banka koja uživa povjerenje klijenata, dodatno ojačana pripajanjem Podgoričke banke i usvajanjem njenih vrijednosti i sinergije sa najboljom ponudom i zaposlenima

Kamatna stopa nije na tako niskom nivou kao u zemljama EU zato što su lokalno okruženje za kreditiranje i lokalni rizici veći. Kada bi naplata dugova, odnosno nivo nenaplativosti kredita bili na istom nivou kao u zapadnim zemljama, i ako bi vrijeme naplate i uspjeh u naplati bili isti, onda bi kamatne stope bile niže. Da zaključim, moramo u obzir uzeti sve aspekte, ali kratkoročno ne očekujem veće promjene u kretanju kamatnih stopa.

Kakva su Vaša očekivanja budućih kretanja u našoj privredi za 2021. godinu? Na koji način će vaša banka odgovoriti na zahtjeve tržišta u sljedećoj godini?

Nije jednostavno predvidjeti ekonomska kretanja u narednoj godini. Godina 2019. bila je jedna od najboljih poslovnih godina pa smo imali velika očekivanja i za 2020. Nažalost, epidemija je usporila taj napredak. Nadam se da će to biti kratkotrajno, iako posljedice epidemije sa kojima se suočava ne samo crnogorsko društvo, već i cijeli svijet nijesu nimalo jednostavne. Svakako, očekujem da će se proces približavanja EU nastaviti u narednoj godini, uvođenje EU regulativa i politika će pomoći da se prevaziđu posljedice kovida-19, kao i da se stvori još povoljnije okruženje za privlačenje novih investitora i veća ulaganja postojećih. Epidemija je pokazala da će biti potrebno restrukturiranje u pojedinim sferama ekonomije i već je evidentno da se treba okrenuti ka održivim i projektima energetske efikasnosti, povećanju poljoprivredne proizvodnje za domaće potrebe i izvoz. Veća podrška malim i srednjim preduzećima će takođe biti neophodna. CKB će pratiti zahtjeve tržišta i podržati svaki projekat zasnovan na stabilnim osnovama i jasnoj viziji.

Još jači partner građanima, privredi i državi

Što Vaši klijenti mogu očekivati u pogledu proizvoda i servisa banke?

Najveći benefit spajanja CKB i Podgoričke banke osjetiće naši klijenti. Dobiće novi tim sa kojim će sarađivati, sastavljen od najboljih profesionalaca iz obje banke. Buduća integrisana banka imaće širu ponudu proizvoda, pružićemo brzu uslugu, inovativne digitalne proizvode, široku paletu kartica, kao i prisustvo na cijeloj teritoriji Crne Gore sa većim brojem poslovnica nego što je CKB imala ranije. Kompanije i država dobiće još jačeg partnera za podršku razvojnim projektima, a vjerujem i da će društvo u cjelini biti na dobitku kroz brojne projekte koje podržavamo. CKB će biti podrška u ostvarenju finansijskih ciljeva svojih klijenata, malih i srednjih preduzeća i velikih kompanija, kao i građana.

Riješiti kontroverze kod Zakona o sanaciji banaka

Kakav je Vaš stav po pitanju Zakona o sanaciji banaka?

Kada govorimo o Zakonu o sanaciji banaka, on je takođe dio paketa zakona koji nas vode bliže ka regulativama EU. Međutim, kod njega su se javile dvije ključne kontroverzne činjenice. Prva činjenica je da se ovim zakonom predviđa kreiranje Sanacionog fonda čiji je cilj da pruži oporavak bankama koje imaju problema, dijeleći tako rezultat lošeg vođenja banke sa njihovim vlasnicima i povjeriocima. Za kreiranje ovog fonda, banke su u obavezi da godišnje izdvajaju značajna sredstva i na taj način dodatno terete svoje troškove. Kao rezultat smanjuje se profit banaka što se može odraziti i na klijente. Druga kontroverza vezana je za transparentnost i ravnopravnost donošenja odluka kojima će banci u problemima biti data pomoć iz ovog fonda. Ovdje je najveća zabrinutost izražena u tome što ne smijemo dozvoliti da dobre i pouzdane banke snose teret poslovanja loših banaka, što bi ponovo dovelo do destimulacije razvoja tržišta i povlačenja pojedinih učesnika. No, to su sve pitanja i nedoumice sa kojima ćemo morati da se pozabavimo u bliskoj budućnosti i potruditi se da implementiramo najbolja rješenja iz zemalja koje su već prošle kroz ovaj proces.

Izvor: Pobjeda.me

Video: InfoBiro Montenegro

Check Also

Spoljnotrgovinska robna razmjena 2,94 milijarde, najveći partner Srbija

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za period januar – decembar 2021. godine, prema preliminarnim …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *