Javni dugov u državama EU bilježi značajan rast

Premda se čini da se troši nemilice i da je rast javnog duga u zemljama regiona, tj. u Hrvatskoj od 33 milijarde kuna za sedam mjeseci ove godine veliki, zemlje u okruženju troše značajno više za pomoć svojim ekonomijama.

Dodaje da rast javnog duga od 4,2 milijarde eura u prvoj polovini godine na 43,5 milijardi eura, u nezgodnoj kombinaciji s padom privrede od 15 posto u drugom kvartalu, nije Hrvatsku podigao ni za jedno mjesto u Evropskoj uniji.

Sa udjelom javnog duga u BDP-u, koji je ove godine porastao za čak 12,1 procentni poen, sa 73,2 na 85,3 posto, Hrvatska kao i prošle godine drži visoko osmo mjesto u EU, napominje Slobodna Dalmacija.

Ispred Hrvatske je po visini udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu sedam zemalja. Vodeća je Grčka, čiji javni dug iznosi 187 posto BDP-a, slijedi Italija sa 149 posto i Portugalija sa 126 procenata, zatim Belgija, Francuska, Kipar i Španija, a na osmoj poziciji je Hrvatska.

Sa iznosima koji se mjere bilionima ili hiljadama milijardi eura, u Uniji prednjače Francuska sa 2,6 biliona eura javnog duga, Italija sa 2,5 biliona i Nemačka sa 2,2 biliona eura, što čini 67 posto njemačkog BDP-a.

U tekstu se konstatuje da je u Hrvatskoj za samo pola godine zbrisano šest godina napora za smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, tokom kojih je on spušten za 11,5 procentnih poena.

Takođe se navodi da je, prema podacima Eurostata, javni dug Slovenije u navedenom periodu dostigao 78 posto BDP-a, Mađarske 70 odsto, dok su najmanje zadužene Bugarska sa samo 21 posto udjela javnog duga u domaćem proizvodu i Češka sa 39,9 procenata.

Veći javni dug u nominalnom iznosu od hrvatskih 43,5 milijardi eura, dodaje se, imale su polovinom godine Poljska 281,8 milijardi, Mađarska 93 milijarde, Rumunija 89 milijardi, Češka 84,6 milijardi i Slovačka 55 milijardi eura.

Kao primer navodi da su u Poljskoj i Rumuniji prosječne realne stope rasta BDP-a iznosile po četiri posto, što je čak 135 posto veća stopa od proseka rasta hrvatske ekonomije od 1,7 odsto.

Jasno je da je takvim ekonomijama nešto lakše da se bore s koronom i da izađu iz problema, makar onih finansijskih, zaključuje se u tekstu.

Izvor: SEEbiz

Check Also

Ko kupuje najskuplje stanove u Srbiji?

I pored pandemije, tržište nepokretnosti u Srbiji u posljednjem kvartalu prošle godine beleži rast od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *