Zastarijevanje potraživanja iz rada ostaje

Dodajte komentar

Ustavni sud nije prihvatio inicijativu advokatice Lele Kažić za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 211. Zakona o radu, kojim je propisano da sva novčana potraživanja iz rada nastala u periodu od 23. avgusta 2008. do početka januara ove godine, kada je stupio na snagu novi zakon o radu, zastarijevaju u roku od četiri godine. Starim zakonom iz 2008. bilo je propisano da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju.

“Propisivanjem da navedena potraživanja zastarijevaju u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu novog zakona o radu, zakonodavac je drugačije normirao pravne odnose koji su uređeni starim zakonom o radu, čime je prekršio ustavna načela zakonitosti i zabrane povratnog dejstva zakona”, navodi se u inicijativi Kažić.

Imajući u vidu da ova odredba ima povratno dejstvo, Kažić dodaje da nije utvrđen javni interes na način propisan Ustavom i Poslovnikom Skupštine, koji predviđaju da zakon ne može imati povratno dejstvo, osim ako u postupku donošenja zakona za to nije utvrđen javni interes.

Ustavni sud je bio stava da zakonodavac nije prekoračio ovlašćenja niti povrijedio ustavne principe o saglasnosti pravnih propisa i zabrani povratnog dejstva ukazujući da je članom 143 novog zakona predviđeno da novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze, dok potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju. Sporna odredba, kako navode u odluci u koju je Pobjeda imala uvid, ima karakter prelazne odredbe kojom se reguliše način prelaska sa postojećih na nove pravne norme. Time se uspostavlja odnos između prethodnog i novog zakona u pogledu dejstva na sporove ranije započete, a u kojima odluka nije donijeta do početka januara ove godine. Na taj način se, smatraju, zaposlenom ne ukidaju utvrđena prava na neisplaćena potraživanja, već nasuprot, pod zakonom utvrđenim uslovima, osigurava ostvarivanje tog prava ako pokrenu postupak u previđenom roku.

Sud je bio stava da je zakonodavac utvrdio javni interes za ovakvu odredbu, ukazujući da je u prijedlogu zakona navedeno da se uvođenjem povratnog dejstva zakona poboljšava poslovni ambijent, a samim tim propisano zastarijevanje ne može biti na uštrb zaposlenih kojima do sada nijesu zastarijevala potraživanja.

“ Ovom odredbom zakonodavac je uspostavio razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želio postići, jer se osporenim zakonskim rješenjem ne umanjuje suština ostvarivanja prava na isplatu novčanih potraživanja iz rada nastalih po ranijem zakonu”, stav je Ustavnog suda.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *