Neto profit crnogorskih banaka u trećem kvartalu tekuće prepolovljen je u odnosu na uporedni period prošle godine. Banke su za devet mjeseci ostvarile 25 miliona eura dobiti dok je prošle godine dobit iznosila nešto preko 49 miliona.
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković kaže za Bankar da su banke podijelile sudbinu klijenata usljed posljedica pandemije Covid-19 koja je prouzrokovala usporavanje ekonomije a posljedično i smanjenje prihoda a time i profita banaka.
“U drugom kvartalu prihodi banaka su bili umanjeni za 66% u odnosu na uporedni period prošle godine, gdje su banke se odrekle naplate nadoknada za obradu kreditnih zahtjeva u moratorijumu, gdje se u proteklom periodu odložila naplata za više od 1,6 milijarde eura plasiranih sredstava, potom nije se naplaćivala provizija u platnom prometu, na bankomatima, odnosno banke su svesrdno poduprle klijente, firme, fizička lica i državne potrebe, a time i ekonomski sistem, potrošnju koja utiče i na punjenje budžeta države. Naravno, sve je u skladu sa regulativom i potencijalom banaka, koje su dodatno obezbjedile 100 miliona eura iz kreditnih linija za podršku klijenata u ovim kriznim vremenima, a svjedoci smo i povećanja kapitala banaka, tako da pored svih izazova u prethodnom periodu možemo saopštiti da je sistem likvidan, solventan i pouzdan, mada su značajni resursi već u funkciji”, navodi Pejaković.
Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) ističu da je značajno smanjenje profita u odnosu na isti period prošle godine najvećim dijelom posljedica rasta troškova obezvređenja, odnosno formiranja rezervi za očekivane kreditne gubitke, koji su neizbježni u postupku procjene očekivanih gubitaka i procjene ukupnih rizika od strane banaka uzrokovanih poslovanjem u vanrednim okolnostima.
“Pad ekonomske aktivnosti i porast nezaposlenosti imao je u prvom redu odraz na tražnju za kreditima, što je rezultiralo i smanjenom kreditnom aktivnošću banaka. Navedeno je za posljedicu imalo za 24% manje novoodobrenih kredita u odnosu na isti uporedni period 2019. godine. Banke su, prilagođavajući se novonastalim okolnostima, idući u susret svojim klijentima, smanjivale ili ukidale određene naknade i provizije što je rezultiralo smanjenjem neto prihoda iz ovih izvora, što je takođe uticalo na pad profitabilnosti”, navode iz CBCG.
Možemo očekivati značajnije uvećanje loših kredita
Pejaković ističe da ovogodišnja dešavanja ukazuju da možemo očekivati značajnije uvećanje loših kredita. Podsjeća da je najveći NPL ili procenat loših kredita u kašnjenju otplate preko 90 dana bio 2011. god. od oko 26% te da su naporima samih banaka i regulativom koja je omogućila određene akcije, koje prethodnim propisima nijesu bile obuhvaćene, uspjeli da sistemski spuste NPL tako da je bio na evropskom nivou od nekih 3,8%. Međutim, ovogodišnja dešavanja ukazuju da kako u svijetu, tako i kod nas možemo očekivati značajnije uvećanje loših kredita.
“Zadnji podaci ukazuju da smo prošli 5,2%, ali uzimajući u obzir tekuća restrukturiranja koja idu sa grace periodom i do 12 mjeseci, tek u ovo doba naredne godine možemo govoriti o realnijim procentima. Naravno da su bankari svjesni trenutka, trude se koliko procedure i bankraski standardi dopuštaju da izađu u susret klijentima, gdje je i Regulator ukazao da parametri za odlučivanje budu sa 31.12.2019.god. što uliva nadu da će i NPL biti na prihvatljivom nivou”, kaže Pejaković.
Depoziti
Prema podacima Centralne banke ukupni depoziti na nivou sistema na kraju septembra 2020. godine iznose 3,3 milijarde eura. Ukupan pad depozita u odnosu na isti period prošle godine iznosi 212,8 miliona eura, odnosno 6,06%.
“U ovoj godini depoziti se smanjuju za 173,8 miliona eura, odnosno 5%, što ne predstavlja značajan pad, uzimajući u obzir uticaj pandemije na ekonomiju, a u prvom redu izostanak sezonskih priliva tokom turističke sezone, i ukazuje na očuvano povjerenje klijenata u bankarski sektor. Treba naglasiti da je na osnovu podataka dostavljenih putem dnevnih izvještaja banaka, tokom oktobra 2020. godine došlo do marginalnog rasta ukupnih depozita. Centralna banka Crne Gore sa posebnom pažnjom, na dnevnoj osnovi, prati likvidnost banaka i kretanje depozitnog potencijala po svim strukturama i regulatornim parametrima”, kazali su za naš portal iz Centralne banke.
Kamate
Iz Centralne banke kažu da je za očekivati dalje smanjenje kamatnih stopa.
“Prosječne ponderisane efektivne aktivne kamatne stope banaka bilježe trend gotovo kontinuiranog pada u proteklom petogodišnjem periodu. Na kraju septembra tekuće godine, ova stopa je iznosila 5,86%, što predstavlja pad od 0,31 procentni poen u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite iznosi 0,40%. Ova stopa ostvaruje pad od 0,03 procentna poena u odnosu na prošlu godinu. Shodno višegodišnjem trendu i stanju na finansijskim tržištima, za očekivati je dalje smanjenje kamatnih stopa. U prilog ovom očekivanju ide stabilnost bankarskog sektora, zadovoljavajuća likvidnost banaka, kao i značajna konkurencija na bankarskom tržištu“, navode iz CBCG.
Na pitanje kakva su očekivanja za sljedecu godinu kada su u pitanju kamatne stope na kredite i depozite, Pejaković kaže da je ova godina bila puna izazova, kako zbog same pandemije, uticaja na povećene potrebe za intervencijom države, ali i očevidnim smanjenjem prihoda budžeta, tako i potreba privrednih subjekata i izloženosti banaka.
“Što se tiče kamatnih stopa, biće na postojećem, ili nižem nivou. Ne očekujem rast kamata, mada smo svrstani u rizični region i naravno da ni u primisli ne možemo imati uslove koje imaju najače zemlje EU sa kojim žele neki da se poredimo. Moramo svi biti na značajno većem kvalitativnom nivou, od sistemskih rješenja do doprinosa svakog pojedinca da bi krenuli ka Evropskom standardu. Optimizam gradim i na najavu do kraja novembra, 3 proizvođača vakcine za COVID 19 koje ispunjavaju standarde, tako da uz zahtjevnost kvantiteta i potreba možemo od proljeća očekivati vraćanje u normalne ekonomske tokove”, zaključuje Pejaković.
Regulativa i novi propisi
Pejaković navodi da su banke izložene velikom pritisku na sve resurse, ljudske, kapitalne i tehničke. Od zahtjeva klijenata i države za novim plasmanima i odlaganjima obaveza, do povećanih napora uposlenih, izloženosti novim rizicima i poslovanjem od kuće velikog broja uposlenih, time izloženost i syber rizicima jače nego u redovnim uslovima.
“Sa druge strane, regulativa zakonska i podzakonska, vrlo zahtjevna, a na putu harmonizacije potrebna, itekako iscrpljuje i rasipa focus bankarski tako da bi trebalo preispitati dinamiku stupanja na snagu. Implementacija novih propisa, angažuje kompletno po vertikali i horizontali sve bančine resurse, svaka izmjena zahtjeva, pored tekućih zahtjeva uposlenosti IT službi i intervenciju na softweru od prodavca istog, gdje treba čekati na isporučioca i njegove termine, rad na daljinu. Potom tu je stress test za sistem u vidu AQR-a koji se sprovodi u ovim zahtjevnim vremenima, sa angažovanjem svjetskih eksternih revizorskih kuća, enormnog dodatnog troška za banke i slično. Dakle, mislim da slijedeća godina neće biti zahtjevna kao tekuća. Nadam se odlaganju određenih procesa, kao što su Zakon o kreditnim instittucijama i Zakon o sanaciji banaka, da bi se banke mogle fokusirati jače na klijente i potrebe privrede”, kaže Pejaković.
