Kako zemlje u svijetu tretiraju frilensere

Dodajte komentar

U nekim zemljama su skoro deceniju na snazi regulative koje prepoznaju frilensere. Na primjer na Malti su zaposleni izjednačeni s frilenserima, ako za poslodavca obavljaju sličan posao kao i njegovi standardni zaposleni. U Portugalu ne postoji potpuno izjednačenje, ali su pravno zaštićeni u smislu zabrane mobinga, diskriminacije i bezbjednosti na radu.

Međutim, ono što je poslednih dana glavno pitanje, jeste koliko frilenseri plaćaju poreze u drugim državama i šta za to dobijaju. Kao nekakvi „frilens rajevi” često su se pominjali Bugarska, Rumunija i Poljska.

Rumunija 

U Rumuniji se frilenseri registruju i sa svojim poslodavcima sklapaju ugovore. To mogu da čine kroz ugovore za ovlašćeno fizičko lice, što bi kod nas bilo najsličnije obavezama koje imaju preduzetnici, ili da sklope ugovor o autorskim pravima, prenosi Startit.rs.

Porez na dohodak frilensera u Rumuniji iznosi 16 odsto. Što se penzijskog osiguranja tiče mogu da plaćaju pun izos od 26,3 odsto, ali mogu i da plaćaju 10,5 procenta čime se njihova penzija umanjuje. Ukoliko zarađuju manje od 300 eura, mogu da izaberu da ne plaćaju to osiguranje, ali onda nemaju prava na penziju.

Zdravstveno osiguranje je drugačije rešeno i ono je obavezno. Iznosi 5,5 odsto prihoda iz prethodne godine i plaća se četiri puta godišnje.

Bugarska

Bugarska se često pominje kao zemlja u kojoj treba otvoriti firmu, jer ima najniže poreze u Evropskoj uniji. Osnivanje d.o.o. u toj zemlji je oko 150 eura, a nekoliko domaćih kompanija nude pomoć i posredništvo u tom procesu, s obzirom na to da su uslovi za pokretanje takvog pravnog lica minimalni.

Ono što treba da platite jeste dobit firme od 10 odsto, a toliki procenat se uzima i na lične prihode. Porez na dividende, ako odlučujete da tako povlačite novac iz firme, jeste 5 odsto.

Njemačka

Njemački frilenseri ne plaćaju porez na dobit, ali plaćaju porez na dohodak (14-42%), kao i PDV od 19 odsto, mada on može biti i niži u zavisnosti od usluge koju pružaju.

Što se tiče socijalnih prava poput penzije i zdravstvenog osiguranja, za to nemaju nikakve obaveze prema državi, ali nemaju ni prava, već treba da se odluče za neki od privatnih fondova. Takođe, tamošnji frilenseri ne moraju da se registruju.

Belgija 

U Belgiji frilenseri prolaze kao domaći preduzetnici koji vode knjige. Porez na dohodak je 25-50 odsto u zavisnosti od visine zarade, a oni koji zarađuju više od 25.000 eura godišnje ulaze u PDV sistem, koji je 21 odsto.

Uz to postoji socijalno osiguranje od oko 22 procenta, koje se kao i u Rumuniji plaća četiri puta godišnje, a njime su pokriveni zdravstveno, penziono, ali i dječiji dodatak i osiguranje za trudnice.

Poljska 

U Poljskoj se može dogoditi da će nalogodavac plati 20 odsto poreza na usluge frilensera, što može uticati na to da umanji ugovorenu naknadu.

Način na koji se reguliše vaš rad jeste kroz dvije vrste ugovora s nalogodavcem. To su ugovor o proviziji, što bio mogao da bude pandan našem ugovoru o delu, gdje naplaćujete uslugu koju pružate, ili ugovor o mandatu, sličan ugovoru o privremeno-povremenim poslovima, gdje izvršavate određene dužnosti u okviru određenog radnog vremena.

Što se plaćanja doprinosa tiče, po prvom tipu ugovora ono nije obavezno, dok ih u drugom slučaju pokriva poslodavac.

Sjedinjene Američke Države 

Prema istraživanju iz prošle godine, 92 odsto frilensera u Americi ne može da uzme odmor, međutim problem sa slobodnim danima u toj zemlji imaju i stalno zaposleni. Njihova prosječna godišnja zarada za puno radno vrijeme, s više od tri godine iskustva je nešto preko 70.000 dolara.

Kako su sagovornici Forbesa savjetovali, porezi su toliko komplikovani, kao i zakoni, da treba uzeti poreskog savjetnika. Postoji porez za socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu od 15,3 procenta, koje plaća frilenser. Takođe treba da platiti porez na samozapošljavanje, a on zavisi od mnogo faktora, ali ko ne može da se snađe ili ne želi da plati knjigovođu, najbolje da razreže 30 procenata, a ako niste sigurni čak i 40 odsto.

Zatim postoji porez na projektovani prihod, koji treba redovno plaćati, ali njegova visina je takođe varijabilna. U zavisnosti od grada i države, takođe mogu postojati dodatni porezi, tako da je teško napraviti jedinsveni presjek toga koliko tamošnji frilenseri izdvajaju za poreze, ali to je svakako više od 30 odsto.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *