Javni dug Crne Gore raste na 93% BDP-a

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, prema novim prognozama Svjetske banke (SB), trebalo da oslabi 12,4 odsto, a javni dug da naraste da 93 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

Ovo je do sada najveća procjena pada crnogorske ekonomije.

Prema podacima Vlade, čija se metodologija obračuna javnog duga razlikuje od SB, BDP je prošle godine iznosio 4,9 milijardi što znači da bi, prema ovoj procjeni,pao na 4,3 milijarde eura. Tako da bi sadašnji javni dug od 3,7 milijardi vrijedio 86 odsto novog BDP-a. Kako se Vlada usljed krize i pada prihoda mora nastaviti zaduživati ili trošiti depozite da bi pokrila tekuće rashode,vjerovatno je da će javni dug i prema domaćoj metodologiji do kraja godine dostići 90 odsto BDP-a.

Svjetska banka je u junskim prognozama za ovu godinu predviđala pad crnogorskog BDP-a od 6,8 odsto, koliko je iznosila i prognoza Vlade.

Međunarodni monetarni fond i Evropska banka za obnovu i razvoj prognozirali su pad crnogorskog BDP-a za devet odsto, ali one očekuju takođe da će javni dug izaći na 90 odsto BDP-a. Ove institucije kao i SB u javni dug računaju i izdate državne garancije.

I 94 ODSTO 2021.

U novom izvještaju SB za Evropu i centralnu Aziju, u koji je agencija Mina biznis imala uvid, navodi se da bi rast crnogorske ekonomije u narednoj godini trebalo da iznosi 6,9 odsto, dok je u junu bilo prognozirano 2,1 odsto.

“Kriza kovid-19 otkriva i pogoršava ranjivosti Crne Gore na spoljne šokove, uključujući ograničene fiskalne rezerve. Predviđa se da će se ekonomija smanjiti 12,4 odsto u ovoj godini, što je najdublja recesija u posljednjih nekoliko decenija”, navodi se u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.

Iz SB su rekli da je na slabljenje ekonomije u ovoj godini uticao pad u turizmu, koji će proširiti deficit tekućeg računa. Predviđa se rast fiskalnog deficita na 11,7 odsto BDP-a,što će zahtijevati fiskalna prilagođavanja u periodu nakon krize.

Procjenjuje se rast javnog duga na 93 odsto BDP-a ove godine, pa na vrhunac od 94 odsto naredne godine i pad na 90 odsto 2022.

“Te makro ranjivosti prelaze u značajne mikro ranjivosti sa manje radnih mjesta, padom prihoda, rastućim siromaštvom i socijalnim uticajem na djecu i porodice”, smatraju u SB procjenjujući da će se stopa siromaštva povećati na 20,4 odsto u ovoj godini.

Brzina oporavka svjetske ekonomije kako navode u SB zavisi od trajanja pandemije koronavirusa, raspoloživosti i distribucije vakcine, kao i razmjera poboljšanja globalne trgovine i investicija.

Check Also

“Apetiti političkih partija bi mogli doći na naplatu”

Prilično neozbiljna je izjava ministra finansija Aleksandra Damjanovića, da će, ukoliko se ne usvoji rebalans …

Leave a Reply

Your email address will not be published.