Prioriteti ekspertske vlade u doba ekonomske krize

Crnogorska ekonomija na kraju 2020. godine ulazi u jednu vrlo neizvjesnu fazu razvoja koja će prema prognozama potrajati. Tome su doprinijeli loša ekonomska politika u poslednjih 30 godina, kao i poguban uticaj korona virusa u poslednjih 6 mjeseci. Stanje je samim tim teže a prognoze još crnje, jer se još ne nazire kraj ove zaraze koja drma svjetsku ekonomiju i mnogo bogatije zemlje od naše uvodi u stanje recesije. Krajnje diskutabilna ekonomska politika u kombinaciji sa virusom prijeti da dovede do sloma naše, ionako krhke ekonomije.

Možda će kritičari moje konstatacije „da je vođena loša ekonomska politika“ odgovoriti podacima da je Crna Gora u poslednjih nekoliko godina ostvarivala najvišu stopu razvoja BDP-a u iznosu od 3,5-5% i da je bila lider u regionu. Ne osporavam taj podatak zvanične statistike, međutim, prema makro-ekonomskoj teoriji, tolike stope rasta morale su da budu praćene rastom standarda stanovništva – što se nije desilo. Pored toga, zaduženost CG rasla je daleko brže od rasta BDP-a i prema mojoj prognozi, ako se ne bude reagovalo, u narednom periodu dostići će nevjerovatnih preko 100%. I neke najrazvijenije zemlje svijeta imaju takav odnos, to je tačno, ali tačno je i da te zemlje imaju strukturu privrede u kojoj realni sektor (proizvodnja) učestvuje sa preko 80%, pa su u stanju da se zadužuju jer imaju odakle da vraćaju. Za razliku od takvih ekonomija, struktura crnogorske privrede je katastrofalna sa samo 12% učešća realnog sektora. Sredinom 80-ih godina realni sektor u strukturi privrede CG učestvovao je sa 45%, što je za ondašnje protagoniste ekonomske politike bilo malo, pa su se trudili da i takvu strukturu poboljšaju.

Današnju struktru privrede Crne Gore opredjeljuje uslužni sektor – turizam i građevinarstvo, poljoprivreda, energetika i nešto malo crna i obojena metalurgija. Smatram da je to izuzetno nepovoljna struktura što je, uostalom, pokazala i ova godina kada nam se turizam, usljed pandemije korona virusa, srušio kao kula od karata. Ko je krivac za urušavanje privredne strukture i svođenje crnogorske ekonomije na jednostran razvoj? Dosadašnja vlast će reći da su to učinili ratovi u okruženju i ekonomske sankcije. Ja bih rekao da ima i toga, ali mnogo manje u odnosu na neracionalnu ekonomsku politiku. Đe se đede naša snažna crna i obojena metalurgija, metaloprerada, hemijska industrija, tekstilna industrija, industrija kože i obuće, moćne transportne firme… Smatram da je sve to devastirano neracionalnom ekonomskom politikom, a prije svega vrlo sumnjivim privatizacijama i angažovanjem investitora koji nisu vodili računa o daljem razvoju privatizovanih kompanija već o svojim privatnim interesima. Dakle, po mom dubokom uvjerenju, najcrnja tačka crnogorske ekonomije svih ovih proteklih godina je bila njena vrlo nepovoljna privredna struktura, tako da ako iko u ovoj zemlji razmišlja o budućem privrednom razvoju Crne Gore, mora intenzivno da radi na širenju privredne strukture u pravcu razvoja realnog sektora.

Kako to uraditi? Jedino investicijama. Domaće akumulacije je vrlo malo a i to što imaju, domaći investitori ulažu u velelepne tržne centre. Zar nije neracionalno uložiti u neki veliki tržni centar 30 miliona eura, a ne u neku proizvodnju? I ne samo to, takvi veliki tržni centri se pune hranom iz uvoza, pa tako guše ionako malu domaću proizvodnju. Uskoro ćemo čuti podatak da je uvoz hrane premašio cifru od 600-700 miliona eura što je zaista nevjerovatno.

Crnoj Gori su potrebne hitne reforme, kako na nivou ekonomsko-finansijskog sistema, tako i u domenu zakonodavstva. Kada su u pitanju reforme na nivou ekonomskog sistema, one se uglavnom odnose na izmjenu modela ekonomske politike. Hitno se mora napustiti jednostrani model ekonomskog razvoja, a preći na novi, složeniji, koji u sebi uglavnom uključuje širenje privredne strukture i njenu diversifikaciju. Turizam i poljoprivreda moraju i dalje ostati vrlo značajne grane privrednog razvoja. Sve to ne može bez investicija. Uz domaću akumulaciju, koje još uvijek ima, treba dovesti i kredibilne strane investitore. Smatram da Crna Gora može privući strane investitore koji će u novim uslovima, bez ucjena i reketa, doći u CG i investirati u proizvodnju. Mora se mnogo više ulagati u sjever jer je to područje sa mnogo više prirodnih resursa u odnosu na primorski i centralni region. Primorje smo betonizirali, a središnji region, uključujući Podgoricu, je poslednjih godina prenaseljen mahom stanovništvom sa sjevera, koje je ostavilo veoma bogata područja. Sjeverni region može da bude druga Austrija ili Švajcarska, gdje na svakom proplanku treba da bude farma, prerada hrane, škola, bolnica ili turistički sadržaj. Nažalost, to nije prepoznala ni bivša komunistička vlast, a ni ova poslednja pa se zbog takve dugogodišnje politike sjever polako ali sigurno „prazni“.

Na zakonodavnom planu nužne su reforme, prije svega u poreskoj politici, pravosuđu, obrazovanju i sl. Zadržaću se samo na reformi poreskog sistema. Ovakva poreska politika, posebno poreska administracija, nikom ne služi. Neću ništa novo reći ako kažem da poreske stope treba sniziti a time i povećati poresku bazu. Pošto sam u toku, kao stečajni upravnik, saopštiću sljedeće: sadašnja poreska administracija brojčano je nedovoljna a smatram da je i nedovoljno edukovana i da ne djeluje preventivno. Možda je to izraz nezadovoljstva, zbog malih primanja ali ono što sam primijetio kod svakog zaključenog stečaja je činjenica da je stečajni dužnik ostao dužan državi od 20 do 200 hiljada eura, po onoj narodnoj „pojeo vuk magarca“. Tako veliki broj crnogorskih kompanija svoju moć gradi tako što se dobro „očeše o državu“. Zato, pod hitno, treba mijenjati Zakon o privrednim društvima i Zakon o stečaju gdje će vlasnik odgovarati privatnom imovinom, a poresku administraciju treba povećati, dobro nagraditi i dovesti stručno rukovodstvo. Osnovni cilj je voditi neselektivnu politiku.

I na samom kraju, molim buduću vlast da učini sve da se do kraja godine redovno isplaćuju plate, penzije i socijalna davanja, kako bi se odžala normalna tražnja i kako se ne bi ugrozila i ovako krhka ekonomija.

Autor: Dr Ilija Kračković

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Ukupni gubici Ulcinjske rivijere milion eura

Revizorska kuća “Racio-Mont” dala je mišljenje sa rezervom na prošlogodišnje finansijske iskaze o poslovanju hotelsko-turističkog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *