Slovenački BDP u drugom kvartalu pao 13 odsto, turski 9,9 odsto

Dodajte komentar

Slovenački BDP u drugom tromjesečju opao je za 13 posto na godišnjem nivou, a za 9,6% u odnosu na prethodni kvartal, kao rezultat koronavirusne krize, objavio je u ponedjeljak statistički zavod zemlje.

– U većini komponenata BDP-a zabilježen je visok pad. Domaća potrošnja i unutar nje izdaci za konačnu potrošnju domnaćinstava imali su najveći uticaj na pad BDP-a, naveo je statistički zavod u saopštenju.

Domaća potrošnja smanjila se na godišnjem nivou za 12 posto u apriodu april-jun, kao rezultat pada krajnje potrošnje od 11,8 posto i pada bruto investicija od 12,8 posto. Jedina komponenta finalne potrošnje koja se povećala bili su državni rashodi koji su u odnosu na godinu ranije porasli za 1,5 posto.

Veliki pad spoljne potražnje u aprilu i junu posljedica je pada izvoza od 24,5 posto i pada uvoza od 25 posto. Dakle, trgovinska bilanca negativno je doprinijela 2,1 postotnih bodova dinamici BDP-a u drugom tromjesečju.

U periodu januar-mart slovenski BDP smanjio se za 2,5 posto u odnosu na prošlu godinu i za 4,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

BDP je pao 7,9 posto u prvih šest mjeseci u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je statistički zavod.

Očekuje se da će se slovenačka ekonomija ove godine smanjiti za oko 7-8 posto pod uticajem pandemije korona virusa, prema prognozama Evropske komisije i međunarodnih finansijskih institucija.

Istovremeno, turski bruto domaći proizvod smanjio se za 9,9 posto na godišnjem nivou u drugom tromjesečju 2020., objavio je u ponedjeljak državni ured za statistiku.

Procijenjen u trenutnim cijenama, BDP Turske porastao je za 1,3 posto, dosegnuvši 1,04 biliona lira (142 milijarde dolara/119 milijardi eura) u periodu april-juni 2020., navodi se u saopšenju TurkStata.

Potrošnja rezidencijalnih domaćinstava u Turskoj smanjila se za 8,6 posto u tri posmatrana mjeseca, u poređenju s istim tromjesečjem prethodne godine.

Krajnja državna potrošnja u drugom tromjesečju smanjila se za 0,8 posto na godišnjem nivou.

U periodu od aprila do juna izvoz robe i usluga smanjio se za 35,3 posto u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, dok je uvoz opao za 6,3 posto.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *