Mračni šabloni u internet kupovini: Kako se kupci dovode u zabludu

Pored društvenih mreža, oko 10 odsto vrlo popularnih sajtova za onlajn kupovinu manipuliše korisnicima radi povećanja zarade. Ove tehnike, poznate kao „mračni šabloni“ podstiču korisnike da kupuju robu koja im, ustvari, ne treba. Oslanjaju se na sve veću površnost potrošača u pretragama zbog orgromnog porasta plasiranih onlajn sadržaja. Zato poturaju objašnjenja koja korisnike, već „na prvu loptu“, navode na pogrešne zaključke.

Da li ste ikada bez čitanja prihvatili sve uslove koje vam je neka aplikacija postavila, zato što ste bili nestrpljivi da je što prije pokrenete? Ili ste na sajtu za elektronsku trgovinu kupili neki proizvod koji niste planirali, zato što vam je algoritam baš taj proizvod „poturio pred oči”, na osnovu ranijih pretraga?

Možda ste uz tešku muku obrisali nalog s društvene mreže, zato što vas je aplikacija „ubjeđivala” da se predomislite? Ukoliko je odgovor na bilo koje od ovih pitanja potvrdan, već ste bili žrtva „mračnih šablona” („dark patterns“), piše Startit.

Površnost u pretragama kao zlatni rudnik

Sama činjenica da se neki pružalac usluge, bilo da je to društvena mreža ili stiming platforma, bori za naklonost kupca, ne znači automatski da to čini koristeći „mračne šablone“. Do zloupotrebe dolazi kada se UX dizajn – čija bi svrha trebalo da bude da korisniku olakša snalaženje na sajtu ili unutar aplikacije – namjerno napravi tako da obmane korisnke.

Ova tehnika „igra na kartu“ da su korisnici sve zatrpaniji tekstualnim i drugim sadržajem i da zato postaju sve površniji u razumijevanju poruka koje dobijaju. „Mračni šablon“ ima zadatak da iskoristi taj nedostatak pažnje i „pogura“ korisnike, odnosno potrošače da donesu odluke koje inače ne bi donijeli da su bolje razumjeli šta im se ustvari nudi.

Prepusti se i snosi posljedice

Tako je Fesjbuk još prije više od decenije stekao loš glas servisa koji na vrlo agresivan način navodi ljude da se odreknu svoje privatnosti. Čak se i termin „zakering”, izveden iz prezimena osnivača Fejsbuka Marka Zakerberga, „primio” u svakodnevnom govoru, označavajući upravo tehnike koje imaju za cilj da nasamare korisnika putem interfejsa, ne bi li prepustili aplikaciji svoje podatke.

Prošle godine, Fejsbuk je platio pet milijardi dolara zbog „lažnih tvrdnji o mogućnosti korisnika da kontrolišu svoje privatne informacije”. Uprkos tome, „zakering” i druge slične tehnike još postoje i nisu nužno povezane s kompanijom koja ih je učinila poznatim.

Ti nemaš kontrolu

Primjera radi, parolom „Ti imaš kontrolu”, Tviter je svojevremeno nudio korisnicima da uključe personalizovane reklame. Pritom, ukoliko bi odbili da im „iskaču” reklame „željenih” oglašivača, nastavile bi da im se pojavljuju one manje relevantne.

Do nedavno, Fejsbuk je upozoravao korisnike koji bi hteli da deaktiviraju funkcionalnost prepoznavanja lica, i to porukom da servis neće moći da koristi tu tehnologiju u slučaju da nepoznata osoba upotrebi fotografije korisnika i lažno se predstavlja kao oni. Dugme za prihvatanje opcije bilo je svetlo i plavo, dok je dugme za isključivanje bilo sivo i teže uočljivo.

Kao još jedan od primjera „mračnog šablona“, pominje se insistiranje Instagrama da korisnici uključe notifikacije, bez nuđenja opcije odbijanja.

Pokazivanje dijela privatne poruke sa vašeg Linkedin naloga u mejlu, da bi klik na nju vodio na platformu takođe spada u ovu kategoriju, kao i otežano brisanje naloga na Fejsbuku, koji tom prilikom korisnicima nudi druge opcije i postavlja pitanja o razlozima napuštanja te društvene mreže.

Sami ćemo vam ubaciti sve što vam (ne) treba u korpu

Ipak, „mračni šabloni“ nisu svojstveni samo društvenim mrežama. Opsežno prošlogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo preko 53 hiljade stranica s proizvodima, na preko 11 hiljada onlajn prodavnica, pokazalo je široku upotrebu manipulativnih šablona, usmjerenih na to da se kupci dovođenjem u zabludu navedu na kupovinu. „Mračni šabloni“ su detektovani na nešto više od 10 odsto sajtova, a češće su se nalazili na popularnijim među njima.

Dok je cilj većine ovih šablona bio da od posetilaca prikupi podatke, primjera radi, putem neželjenog prijavljivanja na njuzleter, neki od njih su navodili posjetioce na dodatne troškove, ubacujući im proizvode u korpu, ili uveravajući ih da će proizvodi uskoro biti rasprodati.

Izvor: Bif.rs

Check Also

Gilead Sciences već zaradio 900 miliona dolara na remdesiviru

Antivirusni lijek remdesivir koji primaju hospitalizovani oboljeli od covida-19 već je donio svome proizvođaču Gilead …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *