Srbija u drugom kvartalu imala najveći pad BDP-a od 1999. godine

Srbija je pod uticajem zdravstvene krize u drugom kvartalu ove godine, prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) imala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,5 odsto što je najveće smanjenje proizvodnje posle 1999. godine, rekao je danas glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.

“Najveći pad tokom prethodnih kriza bio je u drugom kvartalu 2009. godine kad je bio gotovo upola manji nego sada i iznosio je 3,5 i u trećem kvartalu 2014. kad je bio četiri odsto usljed poplava i ‘provalije’ u kojoj su se nalazile javne finansije zemlje”, rekao je Brčerević za Betu.

Istakao je da neka tumačenja rezultata iz drugog kvartala nisu bila objektivna, u šta spada izjava premijerke Ane Brnabić da je rezultat u drugom kvartalu bio mnogo bolji od očekivanja.

Pad BDP-a od 6,5 odsto nije bio iznenadjenje jer Fiskalni savjet je, kako je rekao, prognozirao da će u drugom kvartalu 2020. pad BDP-a iznositi oko sedam odsto.

“Nije iznenadjenje ni to da je pad proizvodnje u Srbiji u drugom kvartalu mnogo manji nego u većini drugih zemalja EU gdje je po prvoj procjeni Evropskog statističkog zavoda pad BDP-a bio čak 14,4 odsto, preko dva puta dublji nego u Srbiji”, rekao je Brčerević.

Razlog za manji pad proizvodnje u Srbiji nije to što se, kako je rekao, vode uspešnije ekonomske politike od drugih, već to što je Srbija jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja.

U privredi Srbije, prema njegovim riječima, nije toliko veliko učešće djelatnosti sa visokom dodatom vrijednošću, poput autoindustrije, proizvodnje mašina i opreme i turizma, za kojima je u krizi snažno pala tražnja, već se ona u većoj mjeri oslanja na poljoprivredu, prehrambenu industriju, proizvodnju kućne hemije, koje u krizi nemaju pad.

Ocijenio je da nije dobra praksa to što državni zvaničnici Srbije saopštavaju statističke podatke o privredi prije nego što ih objavi nadležna institucija RZS što se potom koristi za pristrasno tumačenje podataka prije nego ih bilo ko vidi.

“Ako RZS ima spremne podatke nekoliko dana prije nego što se zvanično objave, ne vidim razlog zašto to oni prvi ne saopšte, a ako podaci nisu spremni, to je još veći problem, jer njihovo preuranjeno iznošenje u javnost može da napravi pritisak na RZS da se tome prilagodjava”, rekao je Brčerević.

Malo je vjerovatno i da Srbija, kako je rekao, izbjegne pad BDP do kraja godine, što je najavila Brnabić.

“I Fiskalni savjet očekuje da se do kraja godine situacija nešto popravi u odnosu na drugi kvartal u kom je trajalo vanredno stanje, ali to poboljšanje iz više razloga neće biti dovoljno da preokrene negativne ekonomske tokove”, rekao je Brčerević.

Razlog zbog koga se očekuje da će se pad BDP-a produžiti do kraja godine je, kako je rekao, to što će neki djelovi privrede, kao turizam, biti snažno pogodjeni epidemijom tokom cjiele godine, što se ne očekuje brz oporavak zemalja EU u koje Srbija izvozi i što su značajno pale strane direktne investicije koje su u prethodnim godinama bile važan pokretač rasta domaće privrede.

Drugi razlog je, kako je rekao, što će rezultati iz druge polovine godine porediti sa visokom bazom iz istog perioda 2019. godine kada je BDP jednokratno povećan usljed izgradnje gasovoda Turski tok, pa Fiskalni savjet ne očekuje da će se 2020. godina završiti sa nultim rastom kao što najavljuje Brnabić, već sa recesijom, odnosno padom BDP-a od oko tri odsto.

Check Also

Koliko je zlata ostalo na svijetu?

Prošlog mjeseca cijena zlata dostigla je rekord, popevši se na iznad 2.000 dolara po unci.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *