„Poslednja stanica” — godišnji pregled bankarskog svijeta za 2019. godinu

Krajem prošle godine poznata međunarodna agencija za konsalting „McKinsey & Company“ objavila je godišnji pregled bankarskog svijeta za 2019. godinu pod upečatljivim naslovom: „Poslednja stanica?” Vrijeme je za hrabre, završne poteze. Ocjene i prognoze ovog dokumenta su oštre i šokantne.

Za deset godina nakon globalne finansijske krize 2008. godine, došlo je do neprestanog slabljenja banaka širom svijeta: profit se smanjivao ili čak pretvorio u gubitke, profitabilnost kapitala je pala, stopa rasta kreditnih portfelja počela je da zaostaje čak i od skromnog rasta BDP. U 2018. godini rast svjetskog BDP nominalno je iznosio 5,9 odsto, a krediti su porasli samo za 4,4 odsto“, piše doktor ekonomije Valentin Katasonov u članku „Dolazi smrt bankama“, koji je objavljen na veb stranici Fonda za stratešku kulturu.

Po njegovom mišljenju, kriza 2008. godine nije dovela do vraćanja prekršenih proporcija u privredi i finansijama. Ekonomija je ušla u novu deceniju u stanju depresije. Svi su čekali uobičajeni preporod, ali do toga nije došlo. Centralne banke su pokušale da ožive ekonomiju snižavanjem ključnih stopa, ali ovo je nešto poput ubrizgavanja morfijuma pacijentu: nekoliko injekcija je dozvoljeno, ali pacijent se ne može stalno pumpati lijekovima.

„Vidimo da su centralne banke već deceniju održavale svoje ključne kamatne stope na izuzetno niskim nivoima. Neke centralne banke (u Danskoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Japanu) uglavnom su je spustile ispod nule. A američke Federalne rezerve su držale ključnu stopu na nivou 0-0,25 odsto od kraja 2008. godine do kraja 2015. godine. Od 2016. godine ključna stavka Evropske centralne banke neprestano je na nuli. Sve je to urađeno radi oživljavanja ekonomije, ali do toga nije došlo. Bankarski sistem se suočio sa ozbiljnim problemima: kamatne stope za aktivno (kreditno) i pasivno (depozitno) poslovanje postale su izuzetno niske. Postalo je teško zarađivati na račun kamatnih operacija, a prihodi u obliku provizija počeli su da dobiju sve veću ulogu.“

„Skoro na prvoj stranici pregleda agencije za konsalting prikazan je kratak sadržaj istraživanja: samo 40 odsto bankarskih organizacija u svetu stvara vrijednost, a 60 odsto je uništava. Ova fraza znači da samo dvije petine svih banaka imaju profit, a tri petine su neprofitabilne“, pojasnio je ekspert. „Tri petine do potpunog bankrota mogu nagomilavati gubitke okom niza godina, mnogi ostaju „u životu“ zahvaljujući sanaciji, odnosno novčanim prilivima od centralnih banaka ili država. Štete i gubici se u potpunosti otkrivaju samo tokom faze bankrota i na kraju ih snosi čitavo društvo (kroz poreze, povećanu inflaciju, direktne gubitke klijenata banke u bankrotu i tako dalje).“

Prema riječima profesora,podaci agencije za konsalting koji ukazuju na gubitak profitabilnosti od strane banaka, nisu neočekivani. Prema podacima ECB, svaka druga banka ima povraćaj kapitala niži od troškova prikupljanja kapitala.

„Procjene koje se nalaze u dokumentu mogu se tumačiti na različite načine, ali očigledno je da je bar polovina svih banaka na svetu osuđena na smrt“, smatra stručnjak. „Šta znači smrt banke? Ili je u pitanju potpuna likvidacija banke kao rezultat njenog bankrota, ili je preuzima veća i konkurentno sposobnija banka. Danas, visoko-tehnološke kompanije koje razvijaju digitalne valute i usluge za brzo plaćanje već predstavljaju konkurenciju bankama. Oni privlače milione kupaca na tržištu koji su ranije koristili usluge tradicionalnih bankarskih organizacija. Neke današnje banke pokušavaju da budu dostojna konkurencija visoko-tehnološkim kompanijama, druge radije zaključuju sporazume o saradnji, a ponekad dolazi i do spajanja.“

„Pod „odlučnim akcijama“ autori godišnjeg pregleda imaju u vidu najmanje tri vrste akcija. Najvažnije je hrabro preći na nove tehnologije, pre svega digitalne. Pored toga, banke bi trebalo da se integrišu putem spajanja. „McKinsey & Company“ ističe: „U budućnosti će veličina vjerovatno značiti više, jer se banke približavaju tehnološkoj trci u naoružanju“. Konačno, banke ne bi trebalo da se klone šire upotrebe autsorsinga, to jest, prebacivanja rješenja manjih zadataka na druge kompanije, smanjujući time troškove“, smatra profesor.

„Postoji još jedan faktor koji preti postojanju banaka, koji nije spomenut u navedenom dokumentu, a čiji značaj će se povećati u bliskoj budućnosti. Ove godine centralne banke su pojačale napore na uvođenju zvaničnih digitalnih valuta. Lideri u ovome su Narodna banka Kine, Centralna banka Švedske, Južne Koreje, Tajlanda. Ove godine su se digitalnoj trci pridružile i Federalne rezerve SAD. Jedan od glavnih ciljeva centralnih banaka pri uvođenju svoje digitalne valute je zamena gotovine tim valutama. Tako će centralne banke pokušati da zaustave fizička lica u bankarskom sistemu, koja su počela da povlače novac iz bankarskih depozita“, piše doktor ekonomije.

„Čini se da je mjera zamjene keša digitalnom valutom osmišljena tako da zaustavi početni kolaps sistema komercijalnih banaka. Međutim, ispostavilo se da takva „spasilačka akcija“ može još brže uništiti komercijalne banke, jer će izgubiti tradicionalnu funkciju posrednika između centralne banke i fizičkih lica“, smatra Valentin Katasonov. „Izdavanje digitalnog novca u zamenu za papirne novčanice znači da će za fizička lica u centralnoj banci biti otvoreni depozitni računi po zahtjevu. Komercijalne banke u ovoj shemi su suvišne.“

„Usluživanje stanovništva može u potpunosti da pređe kod centralnih banaka, što za savremenog čovjeka izgleda neobično. Skoro niko od fizičkih lica nije morao da se direktno obrati centralnoj banci, ali u slučaju uvođenja zvaničnih digitalnih valuta moraće to da uradi.“

Ekonomista je podsjetio da su „početkom dvadesetog vijeka među marksistima postojale živahne diskusije o pitanjima koncentracije i centralizacije kapitala i stvaranju monopola u različitim oblastima ekonomije, uključujući bankarstvo. Lenjin je u svom djelu „Imperijalizam kao najviša faza kapitalizma“ (1916.) naveo da će prije nego što monopolizacija dostigne svoju krajnju tačku (stvaranje apsolutnog monopola), protivrečnosti kapitalizma će biti toliko nategnute da će on pući.“

„Više puta sam pisao da danas ima previše znakova koji ukazuju na to da kapitalizam živi svoje posljednje dane. A trajna finansijska kriza iz posljednje decenije svjedoči o tome. Svijet ulazi u doba postkapitalizma. Da li će tamo biti banaka? Ostavimo to za sljdeći put“, zaključio je Valentin Katasonov.

Izvor: Sputnik

Check Also

Dobit Raiffeisen Bank Internationala snažno pala u drugom tromjesečju

Austrijska Raiffeisen Bank International (RBI) izvijestila je u utorak da joj je dobit snažno pala …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *