“Na odluku o proizvodnji nas je navela činjenica da smo tokom ljetnje turističke sezone bili prinuđeni da uvozimo čak i proizvode koji se tradicionalno uzgajaju na našem podneblju. Trudimo se da širimo proizvodni asortiman, ali vodimo računa o tome da ne ugrozimo male proizvođače”, kazao je Bokan.
“Domaća proizvodnja ima mnogo potencijala i zaslužuje podršku, i to ne samo veći proizvođači, već i male, porodične poizvodnje. Veoma je važno da markete snabdjevamo svježim, domaćim proizvodom, koji zahtjeva kratak vremenski period od “njive do stola” ili od proizvodne linije do konzumenta”, rekao je Glasniku Privredne komore Dragan Bokan, predsjednik Borda direktora “Voli Trade”, laureat Nagrade naše asocijacije za unapređenje menadžmenta.
Glasnik: Gospodine Bokan, kao prvi čovjek kompanije Voli, koja je lider u sektoru trgovine, dobitnik ste prestižne Nagrade Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta. Čestitamo i pitamo Vas šta ovo priznanje Vama znači kao predsjedniku Borda direktora kompanije i da li Nagrada predstavlja podstrek za dalje menadžerske uspjehe?
“Prije svega, zahvaljujem Odboru za dodjelu nagrade Privredne komore Crne Gore. Uvijek sam isticao da do uspjeha, kao ni do drugih važnih životnih ciljeva, ne možemo stići sami i zbog toga Nagrada za unaređenje menadžmenta za mene, osim što se osjećam počastvovanim, predstavlja posebnu satisfakciju. Bez obzira na to što nagrade nisu kraljnji cilj, svakako jesu podstrek. Privredna komora, institucija koju veoma cijenim, prethodno je, 2008.godine, Voli proglasila najuspješnijom firmom, tako da nagradu koju ću primiti, kao neko ko je dao svoj doprinos unapređenju menadžmenta, doživljavam na poseban način, kao priznanje mom stilu života i poslovanja”, naveo je Bokan.
Glasnik: Vaš i uspjeh kompanije Voli nijesu došli “preko noći”, već je riječ o rezultatu vizije, predanog i timskog rada. Otkuda ideja da se bavite upravo trgovinom i kako sa današnje pozicije ocjenjujete svoj razvojni put biznismena i Vaše kompanije koja ove godine slavi četvrt vijeka postojanja?
“Odluka da pokrenem privatni biznis je bila neuobičajena za to vrijeme, imajući u vidu da su tada u privatnom vlasništvu bili uglavnom samo kafići i restorani. Situacija danas je mnogo drugačija, ali je i dalje, u odnosu na razvijene zemlje, privatni sektor ispod potreba savremene Crne Gore, izuzimajući par kompanija koje se bave gradjevinarstvom, trgovinom i turizmom. Uvodjenje njemačke marke kao čvrste valute, a nakon toga i eura, 2002. godine, poboljšalo je poslovni ambijent naše zemlje. Nakon toga, 2006. godine naša zemlja postaje nezavisna i dobijanje državnosti mjenja na bolje poslovnu klimu. Sve o čemu sam razmišljao ulazi u ozbiljnu analizu. Ja sam već početkom novog milenijuma imao viziju velikog sistema, ali ta ideja je sazrela sa mjenjanjem poslovne klime. Tada, nakon dobijanja nezavisnosti, odlučujem se na velike korake – pojačavamo investicije, uvodimo nove standarde.Tada smo uvidjeli da je trend trgovine većeg formata, i u Tološima otvorili Voli Diskont, koji je za nas bio velika prekretnica i veliki izazov. Bio je to market koji je predstavljao novinu za Podgoricu, jer smo sa ponudom i uslugom otišli korak dalje. Tržište je odlično odreagovalo i, podstaknut uspjehom, napravio sam nove, velike korake: investiciju u hipermarket na Starom aerodromu, ozbiljnije kreditno zaduženje i otvaranje Volijevog Distributivnog centra. Prve kontakte sa EBRD smo imali 2009. godine, putem kreditnih linija, a krajem 2016.godine, kroz dvije kreditne linije, EBRD ulazi u kapital Volija. Oni su nas punih šest godina testirali kroz kreditne linije, njihovo povjerenje se teško zaslužuje. Voli je kontrolisan, provjeravan i rigorozno analiziran, dok se nisu odlučili da uđu u vlasništvo sa 15,7%. To nam je naveća referenca, ne samo u zemlji nego i van nje – rad, disciplina, evropski standardi, čiste biografije su uslov ovog partnerstva”, istakao je Bokan i dodao:
“Sve ovo navodim kako bi podvukao činjenicu da uspjeh ne dolazi preko noći. Voli danas broji 73 marketa srednjeg i velikog formata i zapošaljava preko 2000 ljudi. Primanja su redovna, plaćanje svih doprinosa i poštovanje regulative i prava radnika nemaju alternativu. ilustrativan primjer za navedeno je podatak da je 985 zaposlenih ostavarilo kredit kod naše poslovne banke i preko 100 zaposlenih je na taj način riješilo stambeno pitanje. Voli danas predstavlja najuspješniju crnogorsku firmu, što je potvrdjeno brojnim zvaničnim priznanjima. Ipak, kao čovjek koji vodi kompaniju velikog formata i ovako ozbiljan posao, potrebno je da gledam mnogo dalje od trenutnog i da kao što sam to uradio krajem prošlog milenijuma, postavim dobre temelje za godine koje dolaze, postavljajući prave ljude na prave pozicije. Temelj budućeg uspjeha počiva na ljudima, to je nešto što je svima poznato.”
Glasnik: U kojoj mjeri je društvena odgovornost važan segment poslovne filozofije kompanije Voli. Da li osjećate svojevrsnu satisfakciju kada ste u mogućnosti da pomažete društvenoj zajednici?
“Odnos potrošača prema Voliju se ne temelji samo na kvalitetu usluge i proizvoda već i na odnosu Volija prema široj društvenoj zajednici i najranjivijim segmentima društva i sistema. Otvaranje svakog objekta pojedinačno Voli je obilježio donacijom opštinama za socijalno ugrožene kategorije. Gotovo svaka elementarna nepogoda u Crnoj Gori i regionu koja je za posljedicu imala patnju stanovništva ispraćena je Volijevom donacijom u hrani. Voli je učesnik svih humanitarnih akcija u Crnoj Gori. Pomažemo sportske, obrazovne i vjerske institucije. Kompanija Voli dugi niz godina kontinuirano ulaže u naš zdravstveni sistem, kroz modernizaciju zdravstvenih ustanova, a sada sa posebnom pažnjom pristupamo pružanju podrške kako bi se naše zdravstvo što efikasnije suočilo sa sviim izazovima koje je svjetska pandemija sa sobom donijela. U vremenu od početka pandemije, Voli je donirao 50.000 eura”, pojašnjava predsjednik Borda direktora “Voli Trade”.
Glasnik: Kako je korona kriza uticala na poslovanje kompanije Voli? Da li smatrate da su zaposleni u vašim i drugim trgovinama ponijeli zaista veliki teret ove situacije, omogućavajući nesmetano snabdjevanje građana u uslovima zdravstvenog rizika? Da li brinete da će se virus vratiti na jesen i otežati uslove za poslovanje?
“Suočili smo se sa naglim promjenama, jednim djelom je to bio globalni fenomen, potrošači su danima kupovali enormne količine određenih proizvoda. Organizovali smo rad marketa u skladu sa svim mjerama i trudili se, kao i uvijek, da što efikasnije izađemo u susret potrošačima. Obezbjedili smo kontinuitet u snabdjevanju, bez obzira na sve izazove, kako Voliju, tako i drugim lancima kroz našu distribuciju. Kada je izaostao uvoz sa tržišta na koja smo tradicionalno usmjereni, obezbjedili smo ga sa alternativnih tržišta. U periodu porasta troškova transporta, omogućili smo čak i nižu maržu za određen broj osnovnih životnih namirnica. Pripremamo i pokretanje poručivanja preko online platforme i nove vidove usluge, u skladu sa praksom razvijenih evropskih tržišta. Ponosan sam na to kako smo se kao kompanija suočili sa izazovom. Naši zaposleni u marketima su pokazali izuzetanu profesionalnost i posvećenost, bili su u prvim redovima, suočeni sa potencijalnim rizikom, ali i prilično tenzičnim i zabrinutim potrošačima. iz tog razloga smo nagradili naše radnike na prvoj liniji upravo u želji da im na taj način odamo priznanje. Trudićemo se da bez obzira na pad potrošnje u aprilu, maju i junu zadržimo iste lične dohotke cijeneći njihov korektan odnos prema kompaniji tokom trajanja epidemije.
Što se tiče uticaja korona virusa na situaciju na tržištu i uslove poslovanja, mišljenja sam da smo tek na početku perioda suočavanja sa posledicama i da je pred nama izazovan perod”, rekao je Dragan Bokan.
Glasnik: Dijelite li stav koji se često čuje ovih dana da je pandemija istakla važnost domaće proizvodnje u uslovima kriza, te da dalji razvoj privrede treba utemeljiti na upravo na crnogorskoj proizvodnji?
“Više puta sam iznosio svoj stav o važnosti domaće proizvodnje i u vremenu koje je prethodilo pandemiji. Ono što moram naglasiti je svima vama dobro poznat podatak da je konstantno prisutan deficit domaćih poljoprivrednih proizvoda u odnosu na potrebe maloprodaje, a posebno tokom ljetnje turističke sezone. Prinudjeni smo da tu prazninu ispunimo uvozom. Mada težimo tome da se sve manje okrećemo snabdjevanju iz inostranstva, osim kada su u pitanju egzotične vrste voća i povrća, svjesni smo da se uvoz ne smije umanjiti na uštrb potrebnog kvantiteta, kao što ni smanjenje uvoza ne smije rezultirati enormnim rastom cijena. Pandemija je prouzrokovala otežane ulove uvoza i transporta, kao i povećanje cijena mnogih proizvoda koje smo u mogućnosti da uzgajamo u Crnoj Gori.
U domaćoj trgovini, govorim sa aspekta Volija, proizvođači imaju oslonac i podršku za razvoj. Potrebno je da to iskoriste na adekvatan način, kroz kvalitet, kvantitet, ambalažu, potrebnu dokumentaciju i sve ostale uslove koje nameće savremeno tržište. Nažalost, još uvjek nemamo dovoljan broj domaćih proizvođača, generalno su svedeni na dio kategorija kao što je suhomesnati i mliječni program, voće, povrće, prorizvodnja meda i vina. Cilj nam je da u policama Voli marketa bude što veći broj domaćih prizvoda i kod nas su zastupljeni svi domaći proizvodi koji to kvalitetom zaslužuju. Mišljenja sam da oni i dalje nisu dovoljno okrenuti ka unapređenju plasmana svojih proizvoda sa aspekta kontinuiranog kvaliteta i kvantiteta, aktivnijeg marketinga, savremenijeg pristupa marketinškim alatkama. Ipak, ima crnogorskih proizvođača koji funcionišu na način na koji to rade najsavremeniji inostrani proizvodni sistemi i njihovi proizvodi zahvljujući tome se mogu naći i van granica naše zemlje. Mi smo prethodno više puta naglašavali da pozivamo sve proizvođače da se jave u naš Logističko otkupni centar i da ostvare saradnju sa Volijem. Važan je podatak da je od otvaranja LDC-a 2017. godine, otkupljeno i plasirano 22,790.95 tona domaćih poljoprivrednih proizvoda, što je 10.492,805 eura u nabavnoj vrijednosti.
Naš savjet je da prije odluke o uzgoju i proizvodnji analiziraju potrebe tržišta i međusobno komuniciraju, kako ne bi proizvodili iste poljoprivredne kulture”, ističe Bokan.
Glasnik: Kompanija Voli nije samo trgovačka, već sve više ulaže u agrar. Recite nam više o tome i otkrijte nam kada ćemo uživati u proizvodima iz Naše bašte?
“Kompanija Voli je napravila iskorak u svom razvojnom putu i krenula u investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Krajem 2017. godine zakupljuje poljoprivredno zemljište u državnoj svojini na lokalitetu Šas u opštini Ulcinj. Cilj je da se potrošačima ponudi sopstveni proizvod sa svojih polja i da se planskom sadnjom smanji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inostranstva. Proizvodi Naše baste su najsličniji domaćoj proizvodnji, jer je prevashodno cilj da se izbjegne korišćenje hemijskih sredstava, osim najneophodnijeg i da proizvodi budu prepoznatljivi po ukusu, mirisu i svježini. U 2019. godini, proizvedeno je i plasirano preko 450 tona poljoprivrednih proizvoda, a u ovoj godini očekujemo da ćemo proizvesti preko 2500 tona. U pitanju su povrtne kulture čija je potreba na tržištu veoma izražena. Pored plasmana proizvoda kroz sopstveni lanac maloprodaje nastavljen je izvoz iceberg salate za Srbiju. Otpočeli smo proizvodnju motivisani željom da ponudimo potrošačima povrće i voće koji su tretirani minimalnom količinom pesticida i čiji miris i ukus vraća u ona lijepa vremena kada prilikom uzgoja izgled proizvoda nije bio osnovni krterijum. Na odluku o proizvodnji nas je navela činjenica da smo tokom ljetnje turističke sezone bili smo prinuđeni da uvozimo čak i proizvode za čiju je koji se tradicionalno uzgajaju na našem podneblju. Trudimo se da širimo proizvodni asortiman, ali vodimo računa o tome da ne ugrozimo male proizvođače”, ističe prvi čovjek kompanije “Voli”.
Glasnik: Kakav je Vaš stav prema projektima Privredne komore, resornih ministarstava i partnera Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi? Šta je potrebno dodatno učiniti kako bi crnogorski proizvodi bili još zastupljeniji u našim trgovinama i turističkoj ponudi?
“Projekte koje je realizovala Privredna komora u saradnji sa resornim ministarstvima smo podržali od samog starta. Vjerujemo da domaća proizvodnja ima puno potencijala i da zaslužije podršku, ne samo veći proizvođači, koji su uspostavili sisteme, već i male, porodične poizvodnje. Kada je Voli u pitanju, sa posebnom pažnjom ostvarujemo saradnju sa lokalnim, malim proizvođačima. Možemo se pohvaliti da gotovo 1000 poljoprivrednih proizvođača ostvaruje plasman kroz naš otkupni centar. Ono što je do sada bio izazov je kontinuitet isporuke i oscilacije u kvalitetu. Siguran sam da se polako, ali sigurno, dobro napreduje i da se sve bolje razumijemo i usaglašavamo. Veoma nam je važno da markete snabdjevamo svježim , domaćim proizvodom, koji zahtjeva kratak vremenski period od “njive do stola” ili od proizvodne linije do konzumenta”, dodao je Bokan.
Glasnik: Moramo Vas upitati i o košarci pošto ste predsjednik KK “Budućnost Voli”. Kako vidite kraj sezone u ABA ligi i kakva su Vam očekivanja za narednu, što se tiče Vašeg tima?
“Za nas je Budućnost Voli naš abaligaški šampion, a njegova škola košarke ostvarenje želje da dorinesemo društvenoj zajednici i promovišemo kuturu sportskog načina života i brige o mladim naraštajima. Budućnost Voli je naš ambasador na evropskoj košarkaškoj sceni, naš ponos. Kada govorimo o očekivanjima za narednu sezonu, naša vizija je jasna – Voli sa svim kompanijama i prijateljima koji podržavaju naš klub, a ima ih preko 40, bez obzira na to što je naš budžet četvrti ili peti u ABA ligi, za Budućnost Voli ima velike ciljeve. Vrh ABA lige, plasman u finale, završnica Eurokupa – težimo visokim ciljevima, na to imamo pravo”, precizirao je Bokan.
Glasnik: Kakva je vizija daljeg razvoja kompanije Voli i njene pozicije na domaćem i možda širim tržištima u narednih recimo 10 godina?
“Naša vizija je da i u narednom periodu budemo lider na tržištu, sistem koji je mjerilo kvaliteta i progresivnosti. U narednom periodu ćemo se posvetiti digitalizaciji i uvođenju novih tehnoloških rješenja. Razvijaćemo naš novi koncept tregovine koji podrazumjeva i gastronomsku ponudu u skladu sa najsavremnijim svjetskim trendovima. Trudićemo se da uvijek ponudimo veću vrijednost od same ponude i potražnje. Razvoj van granica naše zemlje i izlazak na regionalna tržišta je naš plan, koji je trenutno zbog aktuelne situacije odložen do momenta kad procjenimo da je vrijeme za iskorak. Novi Volijevi objekti u Podgorici, Zeti, Danilovgradu, Budvi i Plavu na najljepši način predstavljaju korak dalje u našoj razvojnoj strategiji, koja osim proširivanja poslovnih aktivnosti podrzumijeva odgovornost i unapređenje kvaliteta života lokalne zajednice, naših zaposlenih, svih ljudi koji čine kompanijuVoli. Ukoliko se suočimo sa inostranom konkurencijom u vidu stranih lanaca daćemo sve od sebe da se izborimo kvalitetom, brzim reakcijama i efikasnošću u svim segmentima poslovanja. U godinama koje dolaze, vidim svoju firmu kao akcionarsko društvo, a sebe kao akcionara, jer želim da Voli bude sistem koji ne zavisi od pojedinca. Predstoji nam da rastemo, razvijamo se, damo pozitivan impuls privredi, budemo joj vjetar u leđa”, kazao je na kraju razgovora Dragan Bokan.
