Sedam država EU osporava kriterijume za dodjelu 750 milijardi eura pomoći

Grupa članica Evropske unije dovodi u pitanje kriterijume za dodjelu novca iz nedavno predstavljenog paketa za borbu protiv korona krize od 750 milijardi eura.

Naime, smatraju da su kriterijumi koje je postavila Evropska komisija zastarjeli te da će zbog toga zemlje koje su podnijele najveću žrtvu u pandemiji ostati “kratkih rukava”.

Kako piše Financial Times pozivajući se na diplomatske izvore, metodologiji Evropske komisije protive se Austrija, Belgija, Danska, Irska, Litvanija, Mađarska i Holandija tvrdeći kako nema direktne veze između kriterijuma i ekonomske štete koju je pandemija izazvala.

Službeno poznat kao program Nova generacija EU, plan podsticaja vrijednih 750 milijardi eura podijeljen je u nekoliko podgrupa. Najveća je vrijedna 560 milijardi eura, a taj novac je namijenjen podršci specifičnim ekonomskim reformama u članicama kroz kombinaciju kredita i bespovratnih plasmana, piše Poslovni.hr.

Brisel želi da se novac raspodjeljuje prema tri temeljna kriterijuma: veličini BDP-a, iznosu BDP-a po stanovniku te prosječnoj stopi nezaposlenosti između 2015. i 2019. godine.

Evropska komisija smatra da će ti kriterijumi osigurati da novac bude usmjeren ka ekonomijama u kojima je pandemija korona virusa pričinila najviše štete i koje imaju ograničeni fiskalni prostor za borbu protiv najdublje recesije na “starom kontinentu” od završetka 2. Svjetskog rata.

Briselski zvaničnici morali su pomiriti dva glavna problema. Sa jedne strane pandemija je posebno teško pogodila južne članice Evropske unije, poput Italije i Španije. Sa druge strane, siromašnije istočne članice – tradicionalni najveći “profiteri” evropskih fondova – imale su relativno mali broj oboljelih te brže oporavljaju svoje ekonomije. Interne procjene Evropske komisije govore da će najviše novca iz programa dobiti Italija, Španija, Poljska i Grčka.

Valja podsjetiti kako je Evropska komisija u proljećnim ekonomskim prognozama smatrala da će Poljska imati najblažu recesiju u cijeloj EU, sa minusom od 4,2 odsto. Međutim, države sa velikim brojem preminulih – poput Belgije gdje je 16,2 odsto oboljelih umrlo, što je najgori rezultat u Evropi – primiće najmanje novca prema predloženoj formuli.

U Briselu ne odustaju od svojih mjerila ističući kako će od programa pomoći “posebno velike koristi imati države s nižim prihodom po stanovniku te višom nezaposlenošću što odražava velike ekonomske i socijalne izazove s kojima se te države suočavaju”.

“Kriterijumi za alokaciju usmjeravaju vrlo veliki dio novca ka zemljama koje su vrlo ozbiljno zahvaćene krizom”, stoji u saopštenju Komisije.

Program pomoći već je ranije naišao na žestoki otpor “Štedljive četvorke” koju čine Austrija, Danska, Holandija i Švedska. S obzirom da bi se dobar dio novca za taj program namaknuo zaduživanjem, te države smatraju da time Brisel budućim generacijama ostavlja dužničko breme.

Finska vlada prošle nedjelje je takođe zatražila izmjene, tražeći da paket bude manji i s većim udjelom kredita u odnosu na bespovratna sredstva.

Check Also

Đukanović u Upravnom odboru Saveza energetičara

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG), Milutin Đukanović, izabran je nedavno za člana Upravnog odbora Saveza …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *