Evropska centralna banka povećala je svoj veliki program podrške privredi zemalja eurozone pogođene pandemijom korona virusa za neočekivano visokih 600 milijardi eura.
Banka je istovremeno zadržala svoju referentnu kamatnu stopu na istorijskom minimumu.
Hitni program PEPP namijenjen da ograniči posledice zdravstvene krize za koji je sredinom marta odvojeno 750 miijardi eura za otkup javnih i privatnih obveznica, a sada je skoro dupliran sa dodatnih 600 milijardi eura.
Program pomoći za 19 zemalja eurozone koji je trebalo da traje do kraja decembra produžen je do juna 2021. godine.
ECB kupuje korporativne i vladine obveznice od banaka i plaća ih novoštampanim novcem. To pomaže da se smanje dugoročne kamatne stope i da se nastavi pružanje jeftinih kredita privredi da bi mogla da nastavi da radi.
Novi podsticaj je dodatak na povećanju potrošnju evropskih vlada i sličan je mjerama podsticaja drugih centralnih banaka, kao što su američka centralnaabanke Fed, Banka Engleske, Banke Japana i druge, kako svijet pokušava da se uhvati u koštac s jakim simultanim udarom i na zemlje u razvoju, i na bogate zemlje.
Banka je prije pandemije imala program pomoći privredi, takozvano kvantitativno popuštanje. Taj program koji je prije pandemije bio glavno oružje te institucije za suočavanje s krizom odobravao je 20 milijardi eura mjesečno, na šta je predviđeno dodatnih 120 milijardi eura za 2020. godinu.
Kao što je očekivano banka je zadržala na nuli svoju glavnu kamatnu stopu dok će na komercijalne banke biti primijenjena kamata od 0,50 odsto na dio depozita koje stavljaju u centralnu banku umjesto da ih pozajmljuju klijentima.
Banka će uskoro objaviti novu makroekonomsku prognozu do 2022. godine.
