Novi sastanak OPEK donosi dodatno poskupljenje na pumpama

Cijena nafte nastavila je da raste. Barel “brenta” prvi put je od marta premašio nivo od 40 dolara, dok je američka WTI nafta stigla do 38 dolara.

Ovakav skok pripisuje se rastu optimizma na tržištu koje očekuje da će glavni proizvođači “crnog zlata”, okupljeni u organizacije OPEK i OPEK+, produžiti dogovoreno smanjenje proizvodnje i da će oporavak od pandemije korona virusa podstaći tražnju za gorivom. S tim u vezi postavlja se i pitanje kako će se novi trendovi na svjetskom tržištu nafte odraziti na cijenu goriva.

S obzirom na to da se promjene na globalnom tržištu “crnog zlata” u regionu  obično reflektuju nakon dva do tri mjeseca, poznavaoci prilika procjenjuju da vozači neće morati da brinu makar do kraja ljeta. Kako tvrde, logično je, s obzirom na rast cijene na svjetskom tržištu, očekivati poskupljenje.

Petar Stanojević, profesor na Fakultetu za bezbjednost i bivši državni sekretar u Ministarstvu energetike Srbije, ocjenjuje u razgovoru za “Blic Biznis” da će ograničenje proizvodnje nafte, sa kojim su članice OPEK-a krenule u maju, vjerovatno biti produženo još nekoliko mjeseci, uz mogućnost da bude uvedeno i neko dodatno.

“Kombinacija smanjenja proizvodnje i povećanja potrošnje nafte, zbog postepenog otvaranja ekonomija širom svijeta, svakako je glavni faktor za dalji rast cijena. Skladišta su počela da se prazne i naftaši nemaju više toliko straha da neće moći da prodaju svoju robu. Ipak, treba podsjetiti da govorimo o cijenama “fjučersa”, odnosno nafte koja će biti isporučena početkom septembra, tako da sadašnje vrijednosti oslikavaju očekivanja za tri mjeseca”, objašnjava  sagovornik.

“Prema prognozama svjetske agencije za energetiku, potrošnja nafte neće do kraja ove godine stići do 95 odsto potrošnje u decembru 2019, znači ipak će se trošiti manje nego ranije”, navodi Stanojević i dodaje da bi neredi u SAD mogli da utiču na rast cijene nafte, jer ljudi obično u neizvjesnim situacijama počinju da prave zalihe.

“U takvim trenucima obično imamo kratkoročni skok, jer se ljudi uplaše, a zatim sledi dugoročni pad. To je i logično jer bi eventualna duža nestabilnost značila da se Amerika neće oporavljati kako je očekivano, a to znači i manju potrošnju nafte najvećeg svjetskog potrošača, sa udjelom od oko 15 odsto”, zaključuje Petar Stanojević.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i drugi veliki proizvođači, uključujući Rusiju, grupa poznata kao OPEK+, mogli bi da produže raniju odluku o rezanje proizvodnje za 10 odsto dnevno sa juna na jul i avgust. U prilog tome ide činjenica da su se Rusija i Saudijska Arabija već dogovorile da sporazum o ograničenju proizvodnje nafte u okviru grupe OPEK+ bude produžen za bar još mjesec dana.

S obzirom na to da datum sastanka još nije konačno utvrđen, mnogo toga ostaje da “visi u vazduhu”. Ipak, slika potražnje izgleda nešto bolje pošto nacionalne ekonomije, uključujući Kinu koja je drugi najveći potrošač nafte na svijetu, počinju da se oporavljaju od pandemije.

Izvor: Blic

Check Also

EBRD želi da postane većinski zelena banka

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina da usmjeri više …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *