Argentina bankrotirala po treći put u ovom vijeku

Ovih dana mediji su objavili da je Argentina bankrotirala po treći put u ovom vijeku, a po deveti put u istoriji i tako stekla imidž najnepouzdanijeg partnera.

Međutim, sa zbirno sedam odsto potraživanja, nekoliko hedž fondova, prije svega Eliot u vlasništvu Pola Singera, nisu pristali na reprogram i poveli su sudski spor. Ni Eliot fond, ni Singer nisu inicijalni kreditori, dug u nominalnom iznosu od 520 miliona dolara su otkupili na sekundarnom tržištu hartija od vrijednosti za samo 49 miliona.

Posle niza ročišta i silnih lobiranja, sudija Tomas Giraesa 2012. godine presuđuje da fondovi imaju pravo naplatiti potraživanja u cjelosti, što je u slučaju Singera iznosilo 800 miliona dolara, sa kamatama. Viša instanca je potvrdila presudu, dvije godine kasnije i Vrhovni sud, kada je na čelu Argentine bila ljevičarka omražena u vladajućim krugovima SAD Kristina Kiršner.

Lešinarski fondovi

Nije nevolja samo isplata fondovima u svijetu nazvanim lešinarskim, već i ugovorne odredbe po kojima bi i oni koji su ranije oprostili 70 odsto duga sada mogli tražiti isplatu u cjelosti. Bila bi to golema svota, uvećana za kamate.

Takođe, prestala je mogućnost da Argentina uredno isplaćuje rate preostalog duga. Banka Njujorka, preko koje su emitovane obveznice, obavezna je da uplate Argentine ostalim povjeriocima preusmjerava na hedž fondove.

Kiršnerova nije pristala da isplaćuje lešinarske fondove, dok je Argentina izgubila pristup zaduživanju na finansijskim berzama. Suština spora je presuda sudije Gilaese kojom se odstupa od decenijama uobičajene sudske prakse da se u ovakvim slučajevima ide na oprost dijela potraživaja i reprogram preostalog duga.

Pravna praksa je pošla od načela da su potraživanja od kompanija neuporedivo većeg rizika u odnosu na potraživanja od države, koje, zahvaljujući raznovrsnoj imovini i, što je najvažnije, poreskim monopolom, mogu beskrajno da vraćaju rate. Države ne propadaju.

Presuda sudije Gilaesa

U slučaju, pak, nesolventnosti kompanija, proglasi se bankrot, povjerioci tada samo podijele malo novca na računu i imovinu, koja je, obično, minimalne vrijednosti u odnosu na vrijednost proizvodnje ili duga. Kreditori banaka mogu lako da izgube ako ne vode dovoljno računa o klijentima, dok finansijeri država obilato zarađuju i kada oproste veći dio potrživanja, jedino se rok povraćaja uloženog produži.

Istovremeno, bankari se koriste i kamatama kao načinom zaštite od veće rizičnosti pojedinih plasmana. Tako je pri zajmljenju Agentini prinos bio i po četiri puta veći negi pri zajmljenu, primjera radi, SAD ili drugom pouzdanijem klijentu. Zapravo, putem uvećanih kamata dovoljno se zaradi da se, u slučaju potrebe može oprostiti dio potraživanja.

Upravo ovi momenti su decenijama bili uvažavani u pravnoj praksi i presude sudova, i američkih, redovno su insistirale na reprogramu sa oprostom. Odluka sudije Gilaesa je drastičan otklon od dosadašnje prakse i signal svim zemljama dužnicima da što manje zajme, pogotovo da izbjegavaju devizna zaduženja za pokrivanje troškova u domaćoj valuti.

Rekordna emisija obveznica

Krišnerova je, uprkos teškoj situaciji i praktično blokadi u saradnji sa SAD, vodila relativno uspešnu politiku. Glavna primjedba opozicije bila je što, radi pokrivanja gubitaka regionalnih vlada, štampa pezose proizvodeći manju inflaciju, pa je kamata na kredite u domaćoj valuti viša nego na dolarske. Ovaj prigovor važi samo ako kurs pezosa ostaje isti.

No, hajka opozicije je planski osmišljena i podržana globalnim medijima. Propaganda je bila ogromna i vješta. Na samom kraju 2015. godine dolazi do smene i na čelo države dolazi miljenik SAD i svjetskih liberalističkih krugova Maurisio Makri.

Već 16. aprila 2016. Argentina se vraća na finansijsko tržište i u toku samo jednog dana emituje obveznica različitih ročnosti u visini 16,6 milijardi dolara, od kojih tri četvrtine prihoda odlaze na isplate hedž fondovima, ostatak na pokrivanje dugova provincija nominovanih u pezosu. Do kraja godine obveznicama pozajmljuje još 30 milijardi dolara.

Kamata kao mamac

Ogromno interesovanje bankara se objašnjava kao uspjeh nove politike, pri čemu se zaobilazi podatak da su kamate na argentinske obveznice, zavisno od ročnosti, bile između 6,5 i 8,2 odsto, dok su kamate na američke hartije od vrijednosti iznosile od 0,9 do 2,6 odsto, što je i bio glavni mamac za ulagače.

No, ekonomske prilike u svijetu se usložnjavaju, dolar jača, dok agrarni usjevi, čiji je Argentina veliki izvoznik, imaju rekordno nisku cijenu na svjetskim berzama. Nije bilo lako vraćati dugove, pa Argentina zajmi sve više, a pezos pada sve brže.

Stiglo se da je dug države dostigao 320 milijardi, dok je za dolar umjesto nekadašnjih deset sada potrebno izdvojiti četrdeset i četiri pezosa.

Beskrajan niz reprograma

Napokon, Makri gubi na izborima, na čelo države dolazi Fernander, šef kabineta u vrijeme Kristine Kiršner. Već na startu nailazi na ogroman dug.

Od sudbine predloga da se ide na oprost i reprogram zavisi budućnost ne samo nove vlasti i građana Argentine, već i brojnih zemalja sa većim deviznim zaduženjima. Rast kamata na svjetskim tržištima i pre pandemije je najavljivao krizu, globalna pošast je stvar ubrzala i sada će mnoge zemlje biti prinuđene da traže reprogram dugova sa oprostom.

Njihova budućnost zavisiće od dogovora sa kreditorima, još i više od sudskih odluka u eventualnim sporovima. Biće jako neugodno ako se bude sudilo prema shvatanjima sudije Tomasa Gilaese, odnosno ako se pozicija kreditora olakšava i oslobađa odgovornosti za plasman novca državamu.

Po novoj praksi, kreditor se destimuliše da pomaže dužniku izaći iz krize. Eventualni oprost biće minimalan, tek toliko da se dužnik održava na vodi.

Praktično, postiže se situacija u kojoj dužnik stalno ide iz jednog u novi reprogram. I tako beskrajno, katastrofalno za već prezadužene, obično i nerazvijene države.

Izvor: 021.rs

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *