U vrijeme dok je većina putničkih aviona u svijetu i dalje prizemljena zbog korona virusa, avioprevoznici i aerodromi najavljuju mjere zdravstvene bezbjednosti za povratak putnika koje vjerovatno očekuje sasvim drugačije iskustvo letjenja s provjerama temperature, mnogo dezinfekcionih sredstava i obaveznim maskama, pišu svjetski mediji.
Aerodromske procedure
Mjerenja temperature, roboti za čišćenje i kabine za dezinfekciju uskoro bi mogli biti sinonimi za putovanje avionima, ocjenjuje CNN i ističe da bi Međunarodni aerodrom u Hongkongu mogao ponuditi uvid u procedure na aerodromima kada ponovo krenu masovna putovanja.
Prometni azijski aerodrom tvrdi da prvi u svijetu uživo isprobava Klinteč (CLeanTech), kabinu za dezinfekciju cijelog tijela. U kratkom, ali temeljnom procesu prvo se mjeri temperatura osobe koja potom ulazi u kabinu na 40 sekundi dezinfekcije i sanitacije. Sistem dezinfikuje odjeću i kožu ljudi, ali, ukazuje CNN, ne može detektovati zaražene korona virusom koji ne pokazuju simptome na COVID-19.
Klinteč, kako navodi CNN, zasad koristi samo osoblje hongkongškog aerodroma zaduženo za javno zdravlje i karantine putnika koji dolaze, ali činjenica da se te kabine isprobavaju na jednom od najprometnijih svjetskih aerodroma sugeriše da bi u bliskoj budućnosti mogle da se šire koriste.
Pored Klinteča, aerodrom u Hongkongu isprobava antimikrobno sredstvo koje uništava mikrobe, bakterije i viruse, na svim mjestima koje koriste putnici – od stolica i kvaka do kolica za kofere i uređaja za čekiranje. CNN navodi da će, kada probe budu završene u maju, biti donijeta odluka da li će to sredstvo biti trajno korišćeno.
Na hongkongškom međunarodnom aerodromu, takođe, javne prostore i mjesta koje koriste putnici stalno dezinfikuje autonomni roboti za čišćenje opremljeni sterilizatorom vazduha, kao i ultraljubičastom lampom za sterilizaciju.
Nova etikecija letjenja
U naporu da se smanje rizici prenošenja korona virusa, ali i da bi se putnici uvjerili da mogu putovati avionima, avioprevoznici uvode obavezno nošenje maski i daju sredstva za dezinfekciju ruku.
Avioprevoznik Džetblu ervejs (JetBlue Airways) zahtijeva od svih putnika da koriste maske ili da na drugi način prekriju lice od 4. maja, čime je, kako ukazuje Ju-Es-Ej tudej (USA Today), prva američka kompanija koja je uvela takvu obavezu.
Potez Džetblua uslijedio je posle poziva predstavnika sindikata u aviosaobraćaju, grupa za zaštitu potrošača i izabranih zvaničnika u SAD za mjere pokrivanje lica kako bi se usporilo širenje virusa i eventualno uvjerili putnici da je bezbjedno putovati avionima.
Džetblu, koji je kao i drugi američki avioprevoznici već uveo maske za članove posade, saopštio je da je odluka zasnovana na uputstvima zdravstvenih vlasti. Maske se ne nose radi sopstvene zaštite, već za zaštitu drugih, rekla je predsjednica Džetblua Džoana Gerahti (Joanna GeraghtyI) i istakla: “To su nova pravila ponašanja kod letjenja”.
Druge američke aviokompanije, kako navodi Ju-Es-Ej tudej, još nisu uvele obavezno nošenje maski u avionima, ali su počeli da obezbjeđuju maske putnicima koji ih nemaju. Pored toga, Ameriken erlajns (American Airlines) je saopštila da će putnicima od početka maja nuditi maske, kao i maramice i gelove za dezinfekciju.
Fizičko distanciranje u avionima
Dok ministri saobraćaja Evropske unije razmatraju kako da pokrenu aviosaobraćaj, pojedini avioprevoznici tvrde da je ostavljanje praznih mjesta u avionima kao mjere fizičkog distanciranja beskorisna, pa čak i “idiotska” ideja, ukazuje Politiko (Politico).
Lobistička grupa Erlajns for Jurop (Airlines for Europe – A4E) u pismu ministrima saobraćaja EU navela je da mjere fizičkog distanciranja u avionima nisu ni neophodne niti izvodive. Lufthansa, koja je članica te grupe, najavila je da će srednja mjesta ostaviti prazna kao privremenu mjeru, ali sa 90 odsto prizemljenih aviona njemačke kompanije i rekordno niskom potražnjom, to je, kako ukazuje Politiko, sada relativno lako ostvariti.
Sa smanjenjem novih zaraza širom Evrope, vlade gledaju kako da otvore svoje privrede, uz mjere opreznosti uglavnom fokusirane na održavanje fizičke distance i izbjegavanje većih grupa u zatvorenim prostorima, navodi Politiko, ali ukazuje da A4E tvrdi da je nemoguće da članovi posade u avionima održavaju distancu od dva metara od putnika, kao i da nema finansijski održivog modele za avioprevoznike u kojim bi bile popunjene samo dvije trećine mjesta u avionima.
Direktor niskobudžetnog prevoznika Rajaner (Ryanair) je ocijenio da je ideje “idiotska” i rekao da ako mjesta u sredini treba da ostanu prazna, onda vlade treba da plate za njih, ali, čak i da se nametne takvo rješenje, ono neće obezbijediti fizičko distanciranje. Stručnjaci, kako ukazuje Politiko, procjenjuju da bi obavezne mjere fizičkog distanciranja mogle da ukinu jeftini vazdušni saobraćaj.
Dok evropski regulator aviosaobraćaja radi na smjernicama za bezbjednost, aerodromi razmatraju najprikladnije mjere dezinfekcije, postavljanje opreme za testiranje na korona virus i provjeru temperature, kao i reorganizovanje gejtova da se osigura održavanje razmaka među ljudima. Aviokompanije, dodaje Politiko, traže da aerodromi preduzmu zdravstvene mjere, kao što su nadležni i za bezbjednosne provjere ljudi prije ulaska u avione.
Seizmičke promjene
Kada ljudi ponovo počnu da lete, aviosaobraćaj bi mogao izgledati sasvim drugačije, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg), navodeći da će promjene dotaći skoro svaki aspekt letjenje pošto se ukinu ograničenja kretanje – od cijena karata preko destinacija do izgleda unutrašnjosti aviona.
Pandemija COVID-19 najavljuje novu eru aviosaobraćaja s većim cijenama, manjim brojem ruta i zdravstvenim kontrolama prije bordinga, podvlači Blumberg uz ocjenu da je u toku seizmička promjena. Na praznim aerodromima, nošenje maski i fizičko distanciranje već ukazuje na promjene u ponašanju kod ono malo osoblja i putnika.
Korona virus je zaustavio višedecenijski bum u avijaciji koji je jedan od velikih kulturnih i ekonomskih fenomena svijeta poslije Drugog svjetskog rada. Eksplozija putovanja avionima je smanjila planetu i stvorila nova radna mjesta, ali je sada, kako ističe Blumberg, sve to stalo. Skoro dvije trećine od 26.000 putničkih aviona širom svijeta je prizemljeno, dok je ugroženo 25 miliona radnih mjesta. Prema nekim procjenama, prevoznici se suočavaju s manjkom od 314 milijardi dolara od prodaja karata ove godine, dok pojedini šefovi u industriji kažu da bi oporavak mogao trajati dvije do tri godine.
Stručnjaci, kako ukazuje Blumberg, kažu da će konfiguracije unutrašnjosti aviona vjerovatno biti promijenjene, pošto će avioprevoznici pokušati da izvuku više novca od putnika, pa će neki unaprijediti najskuplja mjesta, što će još više istaći razlike između luksuznih djelova i ekonomske klase.
Dio aviokompanija bi mogao završiti u djelimičnom vlasništvu država ili im makar dugovati novac, pa će vjerovatno ukinuti marginalne letove i možda povećati cijene, dok bi manje poznate kompanije prve mogle nestati, kažu stručnjaci.
S druge strane, navodi Blumberg, video konferencije su zbog virusa sada uobičajene, što bi moglo dovesti do preispitivanja da li su skupovi uživo neophodni, čime bi se takođe mogao smanjiti broj letova, posebno na kratkim destinacijama.
(Radio slobodna Evropa)
