Intervju: Bratislav Pejaković, Generalni sekretar Udruženja banaka

Moratorijumi na otplatu kreditnih zaduženja kod banaka su praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta gdje je pandemija novog Corona virusa prisutna. Jedna od tih 12 država je i Crna Gora. Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke itd, kazao je u intervjuu Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Naše banke su, kazao je Pejaković, u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura i naglasio da se u periodu moratorijuma ne naplaćuje ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate.

Kako komentarišete reakcije na aktivnosti banaka u periodu Pandemije, između ostalog i na moratorijum?

Političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou. Banke su u ovom kratkom periodu vremenskom, ali po subjektivnom osjećaju jako dugom uslijed pandemije, direktno uplatile na NKT 495.000,00 eura. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija.

Moratorijumi na otplatu kreditnih zaduženja kod banaka su praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta gdje je pandemija novog Corona virusa prisutna. Jedna od tih 12 država je i Crna Gora. Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke itd. Pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, korištenje prava na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite. Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma? Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja. Pored svega, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata. Vlada i Regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje.

Koliko je klijenata iskoristili pravo na moratorijum do sada ?

Naše banke su u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura. Naglašavam, u periodu moratorijuma ne naplaćuje se ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od 8 godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u Podgoričkom lokalu.

Da li banke ostvaruju extra profit u ovom periodu?

Nema ekstra profita. Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. Kamata nije čista dobit banaka, već prinos po kamati služi za podmirenje svih obaveza, od cijene novca iz kreditnih linija, plaćanja depozita, do operativnih i regulatornih obaveza.

Da li se obračunava kamata na kamatu?

O kamati na kamatu može se pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos. Ova situacija ne može se dovesti u kontekst moratorijuma i ne razumijem porive prikaza koji  zbunjuju javnost. Ukoliko se sagledava efektivna kamatna stopa kod stambenih kredita, onda se i polisa osiguranja koju izdaje i koju naplaćuje Osiguravajuća kuća obračunava, ali to nije trošak prema banci, niti banka prihoduje ta sredstva, već je to dodatno osiguranje naplate potraživanja čiji trošak podmiruje klijent prema osiguravajućoj kući koja kroz premiju naplaćuje preuzeti rizik.

Kako objašnjavate drugačije, negativne stavove po istim pitanjima?       

Možemo imati više tumačenja, ali bih želio da su proizvod nedovoljnih informacija i nerazumjevanja bankarskog poslovanja. Pored toga, mnogo je prijemčivija negativna kampanja, posebno kada su banke u pitanju, jer imamo veliki broj ljudi koji su kreditno zaduženi, nego priznati da je mjera moratorijuma veoma korisna za klijente koji imaju umanjenje prihoda, gdje su ovo pravo, a ne obavezu iskoristili 63.000 klijenata, gdje imamo oko 22.000 klijenata koji su na budžetu države, što znači da primanja nijesu upitna, tako da nijesu niti morali da pristupe moratorijumu, ali svakako imaju pravo.

Moratorijum u kombinaciji sa mjerama Vlade, u kratkom roku dale su kvalitetan predah pravnim licim od kreditno obaveza i obaveza prema državi po porezima i doprinosima za zaposlene.

Moratorij nad zaduženjima kod banaka je po procjeni stručnjaka optimalno osmišljen u cilju relaksacije klijenata, što je potvrda sa uporednim mjerama i u ekonomsko najrazvijenijim državama. Želimo da pojasnimo svima koji se raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova.

Check Also

Fejsbuk aktivira kriptovalutu možda već u januaru

Fejsbuk i njegovi partneri spremaju se da izdaju kriptovalutu libru već u januaru naredne godine, …

10 KOMENTARI

  1. Hahahaha Gen sek mora da plati uslugu jer bez tetošenja guvernera ne bi bio na sinekuri. Kukalo bankarstvo i supervizija, na kakve su tugaljive grane beskičnenosti i nerazvojnosti spali. I zašto gensek ratuje sa poslanicima Damjanovičem i Konjevićem, kad im zajedno za guvernerom cipele ne može dotaći, u strukovnom smislu.

    • vazda Kalimero

      Ha,ha,ha, ha, haaaaa! Trebamo pričati o ozbiljnom održivom poslovanju kome pripada konstruktivna kvalitetna budućnost saradnje i inkluzivnosti struke, a ne neukusno orgijanje u bahaćenju neznanjem, zlonamjrenih komentara kao što redovno prezentuje Mila K koja samostalno nije napravila cent nove vrijednosti, a tuđe bi raskućila. Neće moć Mila K!!!!

      Da li ima mimo kvalitativa ličnih, bilo kakve zamjerke na činjenice iz teksta? Po pravilu, nema. Prepoznata si i od pozicije i opozicije, pa ti laskanje bilo kome neće dati rezultata. Haaaaaaaa!

  2. Cijenjena viceguvernerko CB CG, zadatak Vam je da spasite CB CG, a pisanje po narudžbi uporednih praksi kad se sve mijenja iz dana u dan, a svi udžbenici su zastarjeli, je nekvalitetni pristup Vašem obrazovanju i eventualnom doprinosu razvoju CB CG. Nada posljednja umire. Posebno uz političkog predsjednika Udruženja banaka, koji ko zna kojim modelom želi da vjeruje da podržava guvernera zbog bankarstva. Hahahaha

    • vazda Kalimero

      Ha,aha, haaa, Mila K!
      Neprincipijelnost komentara koja uništava i umanjuje napore struke, i koja ne daje prilike razvoju postavki koje su aksiom, gdje u magli nabadanjem, zagubljena se analitičaarkaa davi u cinizmu destruktivnom koji ne može da se ne odrazi i na fizičku bol i grč njenog egzistiranja. Cinizam jeste posljednje pribježište hulja, a nije u rječniku odgovornih ljudi.

      Đe ti je struka u komentarima? Mila K !?

      • Cijenjena-i, komentari nisu predmet struke jer se po defaultu koristi naglašen rječnik. A svi vi ste zaslužili mnogo više od toga jer čak ni u prostoru internetske kanalizacije ne možete da dokažete svoje aksiome, šta god to značilo.

        A nekako ste pomiješali lončiće i niste timski uvezani između raznih nick-ova. Ne možete mi snishodljivo spočitavati energiju i potrebu zasukavanja rukava, a etiketirati me cinizmom. Nekako takva logika nema ozbiljan zaključak na kraju.

        S poštovanjem, MK

    • Mladen Rabrenovic

      Pročitah skoro da čovjek iz svog života treba
      da isključi uvredu,neznanje i zavist.
      Ne gubite vrijeme na pogrešne stvari Mila.K.
      Zasucite rukave.Ceka Vas ogroman posao.
      Energije vidim imate.Srecno.

      Predsjednik Udruženja banaka CG

      • Cijenjeni gdine Rabrenoviću, i hvala što ste pročitali komentare. To je tako za pohvalu od Vas. S poštovanjem, MK

    • Cijenjeni,

      Nemojte se brinuti. Svi ovi koji mene po Vama čine budalom, su moji strukovni najjači komplimenti. Bilo bi profesionalno za poštovanje da se ponosite kad bilo koga zbog tuge uniženja CG bankarskog sektora ovako pljuju. Pa to je najbolji CG orden. S poštovanjem, MK

  3. Ako iza ovih komentara potpisanih sa “MilaK” ne stojite Vi gospodjo Kasalice, ogradite se odmah.
    Neko Vam podvaljuje i pravi Vas bu..lom.

  4. Cijenjeni g-dine Rabrenoviću,

    Poštujem da ste se potpisali, ako ste ovo Vi. Meni ne možete prebacivati zasukivanje rukava, jer je to stil života radnih ljudi. Moji su ruksvi od djetinjstva zadukani, i Vi to dobro znate bar više decenija
    Neznanje još manje. Vrijeđala nikog nisam, lično. Profesionalni stav iskazujem uz podatke. Vas podaci objektivno demantuju. Inače, kad bih ušla u rovove Vaših lilnuh etiketa, imam i ja dostano “anegdota” i o Vama i o vašem genseku, da ne pominjemo ostalo. Odgovorno branim Vas i svjesno ostavljam prostor da budete to što ste se pokazali da jeste iz ovog komentara, ako je Vaš.

    A svako od vas iz pozadine guvernera Crne Gore ruži bankarski sektor CG svakog minuta svakog dana.

    Na kraju, hvala na komplimentu da imam energiju. Naravno da sve strukovne i sistemske nekorektnosti, neprofesionalnosti i lične diskvalifikacije kojima ste me i Vi i guverner i svi vaši bankari zasipali godinama, sad su moja snaga da Vam dokažem koliko niste korisni crnogorskom bankarskom sistemu i strateškom ekonomskom razvoju. Ali, ja znam da je pojedinac nevažan dok god radi ozbiljno, uporno i posvećeno. Da li Vi znate da nema tih para koji će Vas učiniti profesionalnim bankarom, onim koji punim kapacitetom nisi odgovornost za svoju instituciju?

    S poštovanjem, MK

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *