Banke i klijenti na istom zadatku

Autor:
Mladen Rabrenović

Jedna od nepoželjnih, a veoma opasnih atribucija koje po pravilu prate krizne situacije je – strah. Ako nas podstiče na promišljenost i oprez, može biti čak i koristan, ukoliko nekontrolisano rezultira panikom, može da kreira nepotrebno psihološko stanje svijesti o opasnosti koja zapravo ne postoji.

Jako davno, kao bankar početnik, pročitao sam zanimljiv podatak o tome da bi jedna među tada najvećim i najstabilnijim bankama u Evropi ušla u ozbiljne probleme, možda i u bankrot, kada bi 20 odsto njenih deponenata u jednom danu podiglo svoje depozite. A što je to što bi motivisalo toliki broj deponenata da pohrle u banku? Odgovor je – strah.

Moj dobar prijatelj, dobronamjeran kritičar i duhovit čovjek, inače ugledan novinar, rekao mi je da u svojim obraćanjima javnosti, žargonski rečeno, smaram građane koeficijentima, pokazateljima i performansama bankarskog sektora.

Evo, pokušaću da ne ,,smaram“ i da budem koncizan. U kriznim vremenima je značajno da banka bude jako kapitalizovana, ali je još važnije da ima dostatne, adekvatno strukturirane i cjenovno povoljne depozite. U suštini: oni predstavljaju snagu i potencijal banke. Zato želim da pošaljem jasnu poruku upravo deponentima da je njihov novac u našim bankama siguran i da sve karakteristike našeg bankarskog sistema govore tome u prilog.

Ovih dana je bilo mnogo rasprave oko jedne u suštini tehnički jednostavne stvari – moratorijuma. Ne ulazeći u semantiku pojma, jer bi to moglo izazvati zabune, treba istaći da će se u periodu od pomenuta tri mjeseca kamata obračunavati, ali se neće naplaćivati. To znači da će kamata biti kapitalizovana i raspoređena kroz novi plan anuiteta na period koji iznosi tri mjeseca duže od prvobitnog roka otplate kredita. Takav anuitet će biti veći od prvobitnog upravo za iznos kapitalizovane raspoređene kamate.

No, navedeni period je samo vremenski okvir za rješavanje suštinski mnogo važnijeg zadatka od prostog odlaganja obaveza za tri mjeseca – jer kriza će potrajati duže – a mi moramo u mjeri mogućeg omogućiti privredi i građanima funkcionisanje u produženo otežanim uslovima. Naravno da je tijesna korelacija između ovih aktivnosti i efikasne funkcije samih banaka.

Naime, banke imaju obavezu da usklade novčane tokove svojih klijenata sa visinom njihovih neto finansijskih i ukupnih obaveza, dakle, da restrukturiranjem njihovih obaveza omoguće klijentima da nastave svoje poslovanje i u mjeri realnih novčanih tokova izmiruju svoje obaveze prema bankama. Novoodobreni, a u suštini reprogramirani krediti, moraju aproksimirati obim, kontinuitet i dostatnost novčanih tokova klijenata sa aspekta roka novoga kredita, dužine grejs perioda, visine kamate i ostalih zavisnih troškova.

Banke su u tom smislu ograničene svojim depozitima, ne samo sa aspekta njihove veličine i cijene, već i njihove ročne strukture, tako da refinansiranje potraživanja na strani aktive (krediti privredi i građanima), podrazumijeva i rekompoziciju izvora (depozita i kreditnih linija) sa aspekta njihove ročnosti i cijene.

U tom smislu je jako značajna mogućnost uzimanja novih povoljnih kreditnih linija, kao i stabilnost postojećih depozita u bankama. Znači, taj period od tri mjeseca treba maksimalno iskoristiti za reprogramiranje obaveza građana i privrede sa kojima u saradnji treba definisati nove, realne uslove otplate i na strani pasive obezbijediti cjenovno povoljnu i ročno adekvatnu strukturu izvora, odnosno depozita i novih kreditnih linija.

To su neophodni preduslovi da, vodeći se socijalno odgovornom politikom definisanja kamatnih marži novoodobreni reprogramirani krediti budu jeftiniji, ili da barem ne budu skuplji. Ali, ovdje govorimo samo o postojećim obavezama.

Ne manje značajan zadatak je da se privredi (posebno malim i srednjim preduzećima) odobre nova sredstva, jer bez toga oni neće moći nastaviti svoje poslovanje, a time ni ispunjavanje svojih obaveza prema državi, bankama i zaposlenima. Pomažući privredi i građanima, bankarski sektor pomaže prije svega sebi, jer bez kredibilnog i kvalitetnog klijenta (preduzeća i građana) nema ni zdrave banke. Zato banke ne treba shvatiti kao aktere kojih se ovo manje tiče, naprotiv, uslov za opstanak i prosperitet bankarskog sektora je upravo očuvanje i prosperitet njegovih klijenata.

Svako nerealno nametanje obaveza koje klijenti ne mogu ispuniti će se kao bumerang vratiti samoj banci. Dakle, od toga koliko ćemo u ovom poslu koji nam predstoji biti uspješni, suštinski će zavisiti i nivo loših kredita na dugi rok.

Formalno, u ova tri mjeseca nivo loših kredita se neće povećavati, jer se dani kašnjenja u ovom periodu neće uzimati u obzir prilikom izračuna. O depozitima samo još nekoliko riječi iz jednog drugog fokusa. Njihovo povlačenje ne bi bio inicijalni udar na likvidnost bankarskog sektora, jer višak likvidnosti (cca 1 milijarda eura) može apsorbovari ta povlačenja gotovo u potpunosti, ali tendencija produženog trajanja može nanijeti štetu sistemu, jer samo dostatni, stabilni ročno adekvatno strukturirani depoziti predstavljaju ,,oružje“ bankarskog sistema, prije svega za održivost sopstvene funkcije i konsenkventno tome za dodatnu podršku klijentima u otežanim okolnostima. Tim prije što eventualne uticaje u troškovnom smislu (povoljniji uslovi novoodobrenih kredita – niže kamate i provizije) i povećanje ispravki vrijednosti (uticaj na rezultat), te realno očekivna rezervisanja za kreditne gubitke (uticaj na kapital) sistem u konačnom kroz ,,branu sigurnosti“ kapitalne adekvatnosti još uvijek može uspješno apsorbovati.

Posebno je važno istaći da je stepen međusektorske povezanosti privrednog sistema Crne Gore značajan, što je i razumljivo, obzirom na njegovu otvorenost i veličinu, tako da su ovom krizom pogođeni gotovo svi, inicijalno turizam i saobraćaj, ali posredno i trgovina, ugostiteljstvo, poljoprivreda i, naravno, bankarski sektor koji kroz poslovne relacije sa svojim klijentima inkorporira sve privredne grane, kako kroz svoje aktivne, tako i kroz svoje depozitne poslove.

Kriza će sasvim sigurno trajati duže od pandemije korona virusa. Zbog toga, posebno senzitivan odnos moramo iskazati prema građanima jednako kao i prema privrednom sektoru i redefinisati njihove obaveze u skladu sa mogućnostima plaćanja, kako sa aspekta roka, tako i sa aspekta visine kamatne stope reprogramiranih kredita. Socijalna odgovornost, svijest o težini ukupne društvene situacije i uloge koju kao sektor u tom smislu imamo, mora biti imperativ u našem djelovanju i ja sam sam siguran da će bankarski sektor biti na nivou tog zadatka.

(Autor je predsjednik Udruženja banaka Crne Gore)

Izvor: Pobjeda

Check Also

Pad prometa i različiti smjerovi indeksa obilježili Montenegroberzu ove sedmice

Pad prometa i različiti smjerovi indeksa obilježili su Montenegroberzu ove sedmice u kojoj je najavljen …

13 KOMENTARI

  1. Ja nisam iz straha,
    Pohrlio sam iz ljubavi

  2. Naslov nema nikakve veze sa tekstom, naprotiv. Autor objašnjava osnovne postulate bankarskog poslovanja, u svijetlu aktuelne situacije i nerazumijevanja dijela javnosti. Možda su urednici procijenili da će im takav naslov povećati čitanost. Nepotrebno i neprofesionalno.

  3. Hahahaha Neuspješni ckl treba da služi klijentima banaka a ne ovom jalovom vučićevskom plačinanju profila kojem je partija obezbijedila da je bogat, nikad znaven, ali teški guvernerov paž, taman kao onaj patetičar iz jučerašnjeg digitalnog gubljenja vremena. Uhhhh kakav poraz javnog liderstva. Kako sramota pripada kičmenom pristupu profesiji, nije je dostojan. I ovi je u suprotnosti sa onim od prije neki dan. Učenje iz grešaka pripada ozbiljnoj strukovnisti ne marketinškim udvaranjima radi razvodnjavanja.

    • Mladen Rabrenovic

      Antička izreka kaže “obucaru,ne dalje od cipela”.
      Gospodjo Kasalice,nemojte opet o bankarstvu. Vi to ne razumijete.To dokazuju vaši komentari u kojima nema
      sadržaja ni stručne polemike i u kojima ,čak i u samo
      nekoliko rečenica iskazujete neznanje i nepismenost.
      Svhatam da ste nekoliko puta pokušali sa angazmanima
      u raznim bankama,ali ste brzo odustajali,ili su odustajali
      od vas.
      Neozbiljno je kada višestruka bezuspješna bankarka u
      pokušaju spočitava neznanje nekome ko vise od trideset
      godina obavlja najodgovornije poslove u bankama u kojima je
      bio ili je sada angažovan.
      Nedostatak morala i stida dozvoljavaju sve,pa i konstatacije
      da sam partijski vojnik i nečiji paz.
      Svjetonazori i etički kodeks kao produkti vaspitanja i rada na
      sebi mi ne dozvoljavaju da budem takav i to znaju oni sa kojima
      imam relacije,poslovne ili prijateljske,svejedno.
      Ne mogu ja biti ničiji paz gospodjo Kasalice,pa ni toj osobi
      na koju prizemno asocirate u svom komentaru,a kojoj ste
      također bezuspješno nudili svoju “stručnost “.
      Kada sam morao da odbijem vasu ponudu za posao u Zapad banci,jer sam ga već ugovorio sa drugom osobom,bilo mi je
      iskreno zao.Sada vidim da sam imao mnogo,mnogo sreće.
      Ali nisam srecan sto opet moram da spuštam nivo svoje komu
      nikacije,obraćajući se vama,iako istina ne radi vas.
      Zato,ostanite gospodjo Kasalice u vašem prostoru rijaliti komentara i kvazi analiza.Tu,gdje vrijeđajte,neosnovano
      diskvalifikujete i prostački etiketirate mjerom svog
      nevaspitanja.Tamo gdje vam se dive oni koji znaju još
      manje od vas.Tamo ste vi riba u vodi.
      Ovo je portal struke i na neku se vas glas mnogo slabije
      čuje .
      Mladen Rabrenovic

      • E neka si joj rekao Mladene, svaka čast. Treba svako da zna gdje mu je mjesto. Gospodjica Kasalica, osokoljena podrškom Vijesti i bivše viceguvernerke, umislila da je veliki ekspert i da ima pravo da etiketira svakoga ko joj padne šaka. Ili za koga joj se učini da podržava guvernera, kojim su pomenute dvije gospodjice opsjednute. Usput, tekst je sasvim solidan.

    • U dva dana su izasla dva kvalitetna intervjua, koji sa stanovista regulatora i bankarske prakse daju kvalitetne smjernice javnosti, ko zeli da ih saslusa. Rijetko koja Centralna banka i predstavnici Banaka, posebno u momentima ovolike neizvijesnosti, ovoliko insistiraju na transparentnosti prema siroj javnosti. To najbolje govori o spremnosti finansijskog sistema da zajednicki radi sa klijentima u teskim danima koji su ispred nas. Zaista je otuzno, a ne samo tuzno vidjeti neargumentovane istupe pojedinca koji, nicim zasluzen, ima prenaglasenu zelju da i u ovim momentima pokaze animozitet i subjektivizam . Mila molim Vas da nastavite da vodite bankarski sektor CG u paralelnoj dimenziji i da nas postedite jetkih, nepravednih komentara. U jednom momentu morate se zapitati, da nije do Vas, a ne do drugih?

  4. Profesionalno i strucno predocena trenutna situacija i projekcija.
    Svaka Vam cast!
    Izuzetno realno i savjesno sagledavanje bankarskog sektora.
    Ova Mila K je svaki bankarski intervju nerealno i laicki iskomentarisala vrijedjajuci bez razloga normalne, postene i strucne ljude.
    Predstavljanje da je ona ekonomski analiticar je vise nego tragicno.

  5. Može li Predsjendik da nam objasni ročnu usklađenost depozita i kredita, kad vidimo da se gro depozita drži na A vista tj po viđenju.
    Depozita oročenih na dugi rok nema ni par procenata u odnosu na ukupne depozite.

    • Mladen Rabrenovic

      Mislim da ste djelimično u pravu.Ja upravo govorim
      o dekompoziciji depozita,prije svega sa aspekta ročne
      usklađenosti.
      Banke imaju društvenu ulogu da racionalno koriste
      raspoloživa sredstva,prije svega depozite po vidjenju,
      ali taj “mismatch”kratkih izvora u duže plasmane
      ima svoje limite,definirane metodologijom CB.
      Naravno,analiza i dokumentovanost istorijskih fluktuacija
      depozita po vidjenju su neophodan uslov primjene.
      U krizi ta očekivano dokumentovana ponašanja deponenata
      mogu da se promijene i zbog toga moramo biti oprezni.
      Ali,neusklađenosti na duži rok nijesu kritične (primjer:Depozit
      na tri a kredit na osam godina),jer ima dovoljno vremena da
      se Depozit obnovi,recimo,opet na tri godine,ali sada naspram
      njega imamo kredit na pet godina…)
      Činjenica od suštinskog značaja je da sistemske banke,
      čiji je tržišni udio u portfoliju na nivou sistema dominantan
      imaju u “rezervi” povoljne kreditne linije banki”majki”
      iz inostranstva,pa relativno brzo mogu amortizovati
      eventualna smanjenja depozita po vidjenju.
      “Višak likvidnosti” na nivou sistema je cca 1,0 mld e.
      To su prilično zdrava uporišta sistema,uz saglasnost
      da povoljnija rocna struktura treba da bude u fokusu
      aktivnosti bankarskog sektora.
      Sa poštovanjem
      Mladen Rabrenovic

  6. To Mila , ljepotice!

  7. Molim vas ne gubite vrijeme odgovarajuci na komentare zluradim ljudima, to sam prije neko vece i sugerisao G-dinu Bobanu Mugosi.Ljudi kao Vi i on su zbog svog znanja i struke jako vazni za Crnu Goru u ovom teskom momentu, da bi se bavili ljudima koji sjede kuci u samoizaciji i mrze cijeli svijet.Imate moje postovanje.

  8. Veoma kvalitetna i strucna pojasnjenja od g-dina Rabrenovica. Klijenti imaju priliku da nesto nauce od covjeka koga citav bankarski, gradjanski i privredni svijet cijeni i postuje.
    S druge strane veoma nevaspitan komentar neke Mile K koja nema stida ne postujuci osnovne ljudske i profesionalne principe. Nevjerovatno.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *