Korona vodi u zaduženje i rebelans budžeta

Dodajte komentar

Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović kazao je da će zbog posljedica koje je izazvao koronavirus budžet izgubiti značajne prihode po osnovu poreza i carina, da će biti opterećen dodatnim pritiscima zbog pomoći penzionerima, socijalnim slučajevima, subvencioniranju ugroženih djelatnosti, te da će sve to zahtijevati dodatna zaduživanja da bi se nadomjestio manjak u državnoj kasi.

On je za “Vijesti” istakao da podržava sve zdravstveno-sanitarne i ekonomske mjere koje je država donijela, ali smatra da ekonomske nijesu dovoljne, naglasivši da se nada da Vlada već priprema nove kratkoročne i dugoročne. Ocijenio je da je to neophodno jer otvorena i mala crnogorska ekonomija, sa postojećom ekonomskom strukturom, oslonjenom na najranjivije sektore (turizam, uslužne djelatnosti, saobraćaj, maloprodaja,građevinarstvo), već trpi i trpiće strahovite udarce.Upozorio je da će naročito biti pogođen sektor malih i srednjih preduzeća.

“Zato najhitnije treba donijeti nove mjere za sektore kojima je zaustavljena djelatnost maloprodaja, ugostiteljstvo, slobodne profesije poput taksista, frizera… Te mjere uključivale bi i oslobađanje od plaćanja svih poreza i doprinosa, subvencioniranje dijela zarade (u Sloveniji se u vanrednim situacijama isplaćuje 80 odsto zarade,pola od poslodavca, pola iz javnih sredstava), povoljne kreditne linije za restartovanje postojećih biznisa, odnosno očuvanja radnih mjesta”.

Damjanović je ocijenio da su izostale neophodne mjere kontrole maloprodajnih cijena i ukazuje da dio maloprodaje, naročito veliki trgovinski lanci, trenutno ostvaruju značajne profite, a građevinska djelatnost se odvija nesmetano.

“Ovo jasno govori da svi ne trpe iste posljedice i da će, osim poziva na solidarnost, koji dolaze od najviših državnih funkcionera, biti neophodne brojne zakonske mjere. Naročito u domenu poreske i socijalne politike za radikalnu redistribuciju dohotka, jer bi svaljivanje tereta ekonomske krize na najranjivije do kraja potkopalo već načete ekonomske i socijalne temelje društva”.

Kaže da treba očekivati pad ekonomske aktivnosti zbog čega je neophodno korigovati postojeće makroekonomske indikatore, razraditi krizni scenario, te da je jasno da mora doći do rebalnsa budžeta i novog nepredviđenog zaduživanja iz međunarodnih kredita.

(Opširnije u štampanom izdanju Vijesti)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *