“Razgovori o kupovini Komercijalne banke bili su veoma zahtevni i kompleksni, ali pošteni”, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za “Blic” Blaž Brodnjak, prvi čovjek Nove ljubljanske banke (NLB), samo dan nakon potpisivanja ugovora o kupovini Komercijalne banke.
“Ekipi Ministarstva finansija moramo zahvaliti na transparentnom i veoma profesionalnom postupku prodaje. Bilo nam je omogućeno da obavimo potrebnu analizu banke, dok su razgovori bili veoma zahtjevni i kompleksni, ali pošteni. U Sloveniji su nedavno promijenile vlasnike i dobile nove partnere tri najveće banke na tržištu i sasvim smo svjesni šta ovakav proces znači, tako da apsolutno razumijemo pregovaračke pozicije i stavove prodavaca. Vjerujem da smo došli do dogovora koji je dobar za Republiku Srbiju, NLB i naročito za Komercijalnu banku”, ocijenio je predsednik Izvršnog odbora NLB za “Blic”.
Komercijalnu banku ste platili 387 miliona eura. U javnosti se pominjalo da ste u ranijoj fazi, u neobavezujućem delu, nudili 450 miliona eura.
Jedno je cijena za 100 odsto kapitala, a drugo za 83,23 odsto, koliko smo mi kupili. Cijena koju smo platili je “tu negdje” u odnosu na našu neobavezujuću ponudu. Ali, smatram da je cijena iz kupoprodajnog ugovora poštena i prava za obije strane, i za NLB i za Srbiju.
U njenom formiranju rukovodili smo se standardnim pristupima i metodologijama kod procjenjivanja vrijednosti jedne poslovne banke. Upotrijebili smo, naravno, i naše veoma dobro poznavanje specifičnih prilika i izazova samog tržišta, pošto mi ovde već poslujemo.
Čini se da ste bili prilično uporni u kupovini Komercijalne. Zašto vam je Srbija toliko važno tržište?
U proteklim godinama smo se u Srbiji fokusirali na organski rast i postizali stope rasta od preko 20 odsto. Kad je postalo jasno da je Srbija ozbiljno pokrenula proces privatizacije Komercijalne banke, uložili smo intenzivne napore u analizu i razumijevanje tog procesa kao prilike za nadgradnju naših operacija u Srbiji i regionu. Komercijalna banka je jedna od poslednjih većih banaka u čitavom regionu sa dugom tradicijom, prepoznatim i renomiranim brendom, te širokom mrežom poslovnica. U detaljnoj analizi smo prepoznali veliki potencijal za rast poslovanja sa klijentima, naročito sa stanovništvom i malim i srednjim preduzećima.
Srbija je najveće tržište u regionu, gdje je proteklih godina realizovano niz reformi. Projekti kao što je “Digitalna Srbija” su apsolutno unikatni u ovom delu Evrope u smislu suštine i nivoa ambicije kako strateški pozicionirati jednu zemlju. Nije slučajno da je u 2018. Srbija privukla najviše neposrednih stranih investicija po stanovniku na svijetu. Vlada i Narodna banka su uspjeli stabilizovati inflaciju i valutu, a rast privrede je među najvišima u Evropi.
Uz još uvjek relativno nizak udio kredita stanovništvu u BDP, kao i drugih finansijskih usluga, potencijal za rast finansijskog sektora je veliki. Pored relativno niskog obima kreditiranja, premija osiguranja po stanovniku iznosi recimo još uvjek ispod 100 evra godišnje, dok ona u Sloveniji već nekoliko godina prelazi 1.000 eura. NLB u Sloveniji distribuira najveći dio ukupne premije osiguranja, koja se prodaje preko bankarskih kanala i upravlja sa više od trećine sredstava u investicionim fondovima.
Komercijalna banka zapošljava blizu 3.000 ljudi. Šta je vaš cilj u tom pravcu?
O tome je u ovom trenutku prerano govoriti, jer stvari nisu jednostavne. Digitalizacija na nov način definiše čitavu finansijsku industriju, standardne transakcijske usluge se sele na mobilne aplikacije, uz podršku video kanala 24 časova dnevno, dok ćemo u poslovnicama sa klijentima razgovarati o kompleksnijim uslugama sa dugoročnim posljedicama, kao što su stambena rješenja, upravljanje aktivom, dugoročna štednja itd.
To znači, da će manji broj ljudi raditi u klasičnim poslovnicama na rutinskim transakcijama, te da će ih samim tim biti manje, ali to otvara potrebu i mogućnosti za rad u kontakt centrima, u razvoju platformi i kanala, modela za bolje poznavanje klijenata koje nam omogućava , da za njih budemo tu u pravo vrijeme, na pravom mjestu, sa pravim rješenjem.
Potrebno je razmišljati otvorenog uma biti spreman na promene, raditi na ličnom razvoju i pitati se šta možemo lično da uradimo da bismo bili dio ne samo dugoročno održive, nego uspješne priče. Za ljude sa takvim pristupom će u svakoj firmi uvjek biti mjesta.
Šta klijenti treba da očekuju? Koji su prvi koraci?
Prvi prioritet je osigurati sve potrebne saglasnosti velikog broja regulatornih organa, da što prije dođemo do završetka transakcije i da banka u međuvremenu posluje stabilno, na čemu ekipi u banci unaprijed zahvaljujemo. Vjerovatno ćemo u posjed banke ući u trećem ili četvrtom kvartalu godine.
Srce svakog posla su klijenti, pa je za nas ključna stvar fokus na njihovo iskustvo, što znači, da ih moramo bolje upoznati i biti im na raspolaganju kad, gdje i sa rješenjem koje je za njih relevantno i povoljno. Šta više, naš će zadatak biti da unaprijed predvidimo kada i kojim putem ćemo im biti od pomoći. U svakom slučaju, 24 časova dnevno.
To znači ulaganja u upravljanje podacima, prije svega mobilne kanale, kvalitetan kontakt centar, dostupan preko svih kanala itd. Kao univerzalna finansijska grupacija, naravno nećemo zanemariti korporativne klijente, kojima ćemo ponuditi regionalno platformu za finansiranje trgovine, faktoring, lizing i druge usluge.
Raspolažemo kapitalom i likvidnošću čitave grupacije, pa možemo participirati i u većim projektima u Srbiji. U NLB Banci Beograd smo bili jako uspešni kod finansiranja agro sektora i sa mrežom Komercijalne banke vjerujem da ćemo postati jedan od najbitnijih partnera toj strateškoj industriji u Srbiji.
Ali, uz ekonomski interes, NLB Grupa realizuje širok program društveno odgovornog poslovanja. Djelujemo humanitarno, podržavamo zdravstvene institucije, našu lokalnu kulturu, želimo da se naša deca bave sportom, da se u virtualno doba druže, zajedno pobeđuju, ali i gube.
Možda među finansijskim institucijama nećemo biti najveći ili najbolji po svim kriterijima, ali vjerujemo da možemo postati oni koji ljudima najviše znače. U Sloveniji već 5 godina imamo međunarodni sertifikat „Top Employer“, ali moja je tiha ambicija postati najpoželjniji poslodavac u regionu.
Sada stičete udio od oko 12 odsto na tržištu Srbije.
Da. Ali treba reći da je je srpsko tržište još uvjek relativno fragmentirano sa velikim brojem banaka i da je konsolidacija u toku. Ovom transakcijom dolazimo u poziciju sa kritičnom masom i pristupom velikoj bazi klijenata.
Postajete i jedina međunarodna finansijska grupacija prisutna na svim tržištima bivše Jugoslavije?
Jedina sa prisustvom na svim tržištima nekadašnje zajedničke države osim Hrvatske. Bitno je istaći, da ćemo, pored toga što smo banka broj jedan u Sloveniji sa tržišnim udjelom preko 33 odsto, kada govorimo o iznosu sredstava na transakcionim računima stanovništva, svim plaćanjima, upravljanju aktivom, čak 70 odsto gotovine u zemlji itd, nakon ove transakcije imati top 3 pozicije sa više od 10 odsto udjela na svim našim tržištima.
Srednjeročno razmišljamo još o ulasku na albansko tržište, a nadamo se i političkom dogovoru između dvije zemlje, koji bi nam omogućio poslovanje i u Hrvatskoj. To je jedinstvena strateška i sistemski bitna pozicija, koju dodatno ojačava činjenica da smo jedina grupacija, koja posluje na svim ovim tržištima, a da na ovom prostoru ima i svoje sjedište i isključiv strateški fokus.
To znači da su ovde glava i srce i da se sve značajne odluke donose u prestonicama regiona, odnosno u krajnjem slučaju u Ljubljani. Posljedično smo veliki promoter ideje povezivanja svih ovih tržišta u slobodnu ekonomsku zonu i sa odobravanjem i divljenjem pratimo napore Srbije po tom pitanju.
Vjerujem u zajednički ekonomski prostor, u kojem su lokalni brendovi dobro poznati i bez graničnih prepreka konkurentniji. Na taj način postaju jači za izlazak na druga tržišta, ali u isto vrijeme i otporniji u kriznim godinama, jer su manje zavisni od globalnih kretanja.
Pogledajte recimo Poljsku koja je zbog dovoljno velikog domaćeg tržišta krizu jedva osjetila i danas već diše Sloveniji za vrat. Uz to mi se čini važnim istaći da se akcije NLB kotiraju na Ljubljanskoj, ali i Londonskoj berzi. U našoj vlasničkoj strukturi možete naći najuglednije svjetske finansijske fondove.
Izvor: Blic.rs
