Da li će Srbija prodajom Komercijalne banke izgubiti finansijski suverenitet?

Komercijalna banka još nije prodata, ali se procedura privodi kraju, budući da je strateški partner pronađen, a to je, kao što je poznato, slovenačka Nova Ljubljanska banka (NLB). To je predočeno i delegaciji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja je trenutno u poseti u okviru razmatranja aktuelnog savetodavnog aranžmana.

Potpisivanje ugovora sa kupcem je samo pitanje dana, tako da je izvjesno da argumenti protiv prodaje ove velike državne banke nisu bili dovoljni da se njen vlasnik predomisli i odustane od prodaje. Kao da težinu nije imala ni izjava guvernera centralne banke Jorgovanke Tabaković od pre nekoliko dana:„Da se ja pitam, banku ne bi trebalo prodavati, ali ne pitam se.” A ni riječi viceguvernera Željka Jovića, koji je izjavio da „banka ne mora da se prodaje po svaku cijenu s obzirom na veličinu i značaj u bankarskom sektoru”.

Ne tako davno, ministar finansija Siniša Mali je izjavio da „kad igraš igru činiš to do kraja” dodajući da bi„svako odustajanje u poodmakloj fazi prodaje značilo urušavanje kredibiliteta države”. Nije zgoreg podsjetiti da je država prodavala i „Telekom”, pa je ipak u nekom momentu odustala, ne pružajući javnosti čak ni osnovne informacije o tome ko su ponuđači i koliko nude, a nije se postavljalo ni pitanje kredibiliteta države zbog tog poteza.

Još nema informacije koliko to para za Komercijalnu banku namjerava da plati kupac. Banka je trenutno visokoprofitabilna – njena prošlogodišnja dobit iznosila je 75 miliona eura. Međutim, nekoliko godina prije toga imala je negativno poslovanje.

Podsjećanja radi, država je prošle godine stranim akcionarima Komercijalne banke, a to su Evropska banka za obnovu i razvoj, IFC – Međunarodna finansijska organizacija, kao i njemački i švedski fondu, isplatila gotovo 260 miliona eura. Na to se obavezala još ugovorom iz 2009. godine, kada je predviđeno da ovi međunarodni investitori, koji su u međuvremenu dokapitalizovali banku, budu isplaćeni ukoliko ne budu zadovoljni načinom prodaje i postignutom cijenom ili ukoliko država odustane od prodaje.

Đorđe Đukić, profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da nakon fiskalne konsolidacije nema potrebe za prilivom sredstava u budžet od privatizacije Komercijalne banke.

“Prodajom Komercijalne strane banke će učestvovati sa više od 85 odsto u aktivi bankarskog sektora. Prepuštanjem gotovo cjelokupnog bankarskog sektora strancima gubi se monetarni suverenitet zemlje, koji je ionako ograničen izuzetno visokim prisustvom eura u našoj privredi. To našu privredu čini više ranjivom na šokove u slučaju nove svjetske ekonomske krize. Vlada i centralna banka ne bi smjele da prepuste strancima uspješnu, sistemski važnu banku, koja ima najveću deviznu štednju građana i ogroman broj ekspozitura”, kaže Đukić.

Poljska je, dodaje, poučan primjer za Srbiju. Ovu zemlju je najmanje pogodila posljednja svjetska finansijska i ekonomska kriza, između ostalog, zbog toga što su vlada i centralna banka imale strateško opredjeljenje da udio stranog kapitala u bankarskom sektoru zemlje smanje na manje od 50 odsto. Država kontroliše dvije najveće banke u Poljskoj, koje pokrivaju trećinu tržišta. Slične promjene u vlasničkoj strukturi bankarskog sektora desile su se u Mađarskoj posle svjetske finansijske krize 2008. Država je nacionalizovala ili kupila manjinski paket akcija kod šest domaćih banaka, povećavajući udio u bankarskom sektoru koji je pod kontrolom države na 50,5 odsto krajem 2018. Pet godina ranije bio je 30 odsto.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da je Komercijalna dobra banka, da ima značajno tržišno učešće od 11 odsto, veliku domaću štednju, dobro razvijen sistem filijala u svim mjestima.

“Ovom prodajom država sebi puca u nogu. Lišava se u potpunosti finansijskog suvereniteta, jer joj ostaje samo Poštanska štedionica, koja je mala. Komercijalna banka bi trebalo da ostane državna, jer se preko nje mogu finansirati projekti od značaja za državu koji nisu pretjerano profitabilni za privatne banke. Možemo li da očekujemo da one finansiraju mala i srednja preduzeća? Naravno da ne. U periodima ekonomskih kriza posebno se vidi uloga takvih banaka, jer tada sve zemlje štite svoje interese”, kaže Savić podsjećajući da je slovenačka banka prije nekoliko godina bila potkapitalizovana i da je tamošnja država morala da upumpa kapital.

Nenad Gujaničić iz brokerske kuće „Momentum sekjuritiz” kaže da se ne može govoriti o tome da će u aktuelnoj prodaji „manja riba progutati veću”, jer NLB trenutno vrijedi 1,2–1,3 milijarde eura, što znači da je više nego duplo veća od Komercijalne banke. Veća je, kaže on, i po ostalim pokazateljima. Što se tiče njene vlasničke strukture, 75 odsto akcija imaju investitori koji su kupili akcije banke u inicijalnoj prodaji akcija, što je bio metod privatizacije koji je odabrala slovenačka država.

Gujaničić podsjeća da je ova privatizacija sprovedena pod pritiskom Evropske komisije, jer je slovenačka država putem ogromnog paketa pomoći spasla najveće banke od propasti.

“I naša država je mogla da bira način na koji će privatizovati Komercijalnu banku, mogla je da razmisli o tome da zadrži manjinski udio, ali očigledno o tome niko nije razmišljao. Domaća berza ni u jednoj opciji nije figurirala kao mjesto na kojem bi se mogla sprovesti inicijalna ponuda akcija, što je bilo i logično, s obzirom na to da njeno urušavanje traje godinama”, kaže Gujaničić.

Izvor: Politika

Check Also

Njemačke banke udvostručuju limit za beskontaktna plaćanja

Njemačka bankarska industrija želi da udvostruči limit za beskontaktno plaćanje bez unosa šifre u trgovinama …

One comment

  1. Zasto se ovaj portal ne zapita da li je Crna Gora prodajom svih drzavnih banaka izgubila finansijski suverinitet vec se bave stanjem u susjednoj državi?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *