Odbijeni svi predlozi Unije slobodnih sindikata za bolji standard

Nijedan predlog Unije slobodnih sindikata o poboljšanju životnog standarda i punjenja državnog budžeta bez novih opterećenja za građane, nije unijet u novi Program ekonomskih reformi za 2020-2022. godinu.

USS je, kao socijalni partner, učestvovala u javnoj raspravi o nacrtu ovog programa i predložila niz mjera, ali nijedna nije navedena u konačnoj verziji dokumenta koji je usvojila Vlada.

Ova sindikalna centrala predložila je da se nastavi povećanje minimalne zarade da bi ona dostigla makar polovinu prosječne, kao i da se povećaju obračunske vrijednosti koeficijenta za zarade kako bi one mogle da barem prate rast cijena.

U Programu Vlade se navodi samo da će rast prosječne zarade ove godine iznositi 1,6 odsto zbog dogovorenog povećanja zarada u prosvjeti i zdravstvu, a da će u naredne dvije godine rast zarada biti po 0,5 odsto. Vlada na više mjesta u Programu pominje povećanje minimalne zarade u 2019. za 15 odsto, ali ne i da će nastaviti njeno povećanje u naredne tri godine.

Iz USS-a podsjećaju da minimalna zarada, i pored prošlogodišnjeg povećanja, čini trećinu minimalne potrošačke korpe.

Imajući u vidu da nova linija siromaštva iznosi 174,75 eura, te da je 23,6 odsto stanovništva u riziku od siromaštva, uz preporuku Međunarone konferencije sindikata da minimalna potrošačka korpa mora obuhvatiti imputiranu rentu te da bi kao takva iznosila najmanje 830 eura, predlažemo povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura. Osim toga, povećanje bi dovelo i do većeg punjenja budžeta i socijalnih fondova, naveli su iz USS u predlogu Vladi sa kraja prošle godine.

Iz USS su tada ocijenili da trend povećanja zarada mora biti “prva od sistemskih mjera koje treba preduzeti na sprečavanju, možemo reći već dramatičnog, odliva radne snage iz Crne Gore.

“Obračunska vrijednost koeficijenta (prethodno najniža cijena rada) u period 2007. do 2019. povećana za svega 5 eura neto, odnosno sa 55, koliko je iznosila 2007, na 60,30 eura neto. U međuvremenu, brojna povećanja cijena roba i usluga i drugi negativni trendovi, koji nijesu praćeni i povećanjem zarada, uslovili su dodatan pad ionako niskog standard zaposlenih i građana. Inflacija je u navedenom periodu povećana za oko 25 odsto, istakli su iz USS-a.

PDV NA 17%, OPOREZOVATI BOGATIJE

Ova sindikalna centrala predlaže i vraćanje PDV-a na period prije krize od 17 odsto, a da se umjesto toga budžet puni kroz uvođenje poreza na finansijske transakcije, povećanje poreza na dobit preko određenog iznosa, kao i ukidanjem poreskih olakšica privilegovanim kompanijama.

“Porez za pravna lica i preduzetnike na finansijske transakcije koje prelaze određeni limit je mjera koja je već odavno zastupljena U brojnim evropskim zemljama i značajno doprinosi punjenju budžeta. Ukidanje poreskih i drugih olakšica povlašćenim kompanijama, kao što su oslobađanje od poreza i doprinosa, smanjenje cijene goriva, smanjenje stope PDV-a…, je potrebano između ostalog i jer stavlja prostor za manipulacije na štetu budžeta. U zemljama EU i okruženja porez na dobit, preko određenog iznosa, je veći 2,3 ili čak 4 puta nego kod nas. Na drugoj strani, nizak porez na dobit nije dao rezultat u očekivanom privlačenju investicija, pogotovo nekvalitetnih investicija kojima porez na dobit nije od presudnog značaja za investiranje u jednu zemlju, smatraju iz USS-a.

VELIKO SIVO TRŽIŠTE

Jedna od mjera USS-a za punjenje budžeta je i borba protiv rada na crno, u kojem se prema procjenama nalazi oko 40 hiljada radnika.

Potrebna je konkretna, a ne deklarativna, aktivnost nadležnih institucija kako bi se dio ove populacije doveo u legalan radni odnos, za što je potrebna posvećena i dobro osmišljena sveobuhvatna akcija na nivou državnih organa. Osim punjenja budžeta, benefiti za društvo bi bili veliki i višestruki, kao što je stvaranje uslova za dostojanstven rad i eliminisanje nelojalne konkurencije kompanijama koje poštuju svoje zakonske obaveze, navela je USS.

U Vladinom programu jedina mjera protiv sive ekonomije je elektronska fiskalizacija, dok se borba protiv rada na crno ne pominje kao posebna mjera.

USS traži i da se zaustavi nastajanje novog poreskog duga, a između ostalog predlažu da se obrazac o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima IOPPD podnosi Poreskoj upravi do kraja mjeseca za prethodni mjesec, jer se sadašnji model predaje na dan isplate zaposlenima zloupotrebljava.

Predlažu i da se poveća visina osnivačkog uloga za društva sa organičenom odgovornošću ili da se definiše obaveza da osnivač svojom imovinom garantuje za obaveze.

Svjedoci smo da se mnoge DOO firme gase, te teret isplate zaostalih potraživanja zaposlenih prelaze na teret države, tj. na Fond rada. Sa druge strane, neodgovorni preduzetnici nakon gašenja otvaraju novu firmu i tako u nedogled, navode iz USS.

(Opširnije u današnjim Vijestima)

Check Also

Covid-19 kao Putinov razlog za oporezovanje bogatih Rusa

S porastom slučajeva zaraze Covid-19 u Rusiji, predsjednik Vladimir Putin je na televiziji objavio mjere …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *