Prvi čovjek Komercijalne banke: “Možemo dalje i bez prodaje”

Komercijalna banka je dokazala da može da raste bez obzira na to ko su njeni akcionari i vlasnici, poručio je u intervjuu za “Blic Biznis” Vladimir Medan, predsjednik Izvršnog odbora Komercijalne banke, na dan kada ističe rok za dostavljanje obavezujućih ponuda za prodaju ove najveće državne banke u Srbiji.

“Banka je tokom 2019. dokazala da i u uslovima promjene vlasništva može da se razvija i da raste. Drugim riječima, Komercijalna banka će i nadalje poslovati u punom kapacitetu bez obzira na to ko bude njen vlasnik. Tokom ove godine banka je imala značajne promene u vlasništvu, država je otkupila udjele tri značajna akcionara i postala vlasnik 83 odsto kapitala banke. Istovremeno smo uspjeli da rastemo i da zadržimo sve paramentre sigurnosti i stabilnosti. Na kraju godine očekujemo istorijski najveću dobit od 74 miliona eura”, ocijenio je Medan.

Hoćete da kažete da Komercijalna banka može naprijed i u slučaju da država odustane od njene prodaje?

Pitanje vlasništva je pitanje akcionara, a posao menadžmenta da isporuči rezultat i obezbijedi sigurnost banke.

Mi smo pokazali da i tokom procesa prodaje i neizvjesnosti u pogledu strukture vlasništva, možemo da rastemo i da budemo stabilni i to na nivou kojim se ne mogu pohvaliti mnoge banke. Takođe, u toku prodaje banke u ovoj godini uspjeli smo da povećamo nivo devizne štednje za 70 miliona eura. Zaključak je da je Komercijalna banka insitucija koja će bez obzira na strukturu vlasništva obezbijediti ono što je potrebno i klijentima i srpskom finansijskom tržištu.

Koji je vaš lični stav, da li država može da bude dobar vlasnik?

Pitanje vlasništva je pitanje kako će akcionari njome da upravljaju. Poenta je da banka ima uređene procedure upravljanja rizicima, da vlasnik ima jasne nadležnosti, ali i da jasne nadležnosti ima i menadžment, i u takvim uslovima banka može da bude stub i stabilnosti i sigurnosti.

Povećali ste produktivnost radnika za četiri godine za 20 odsto. Svaki radnik je u 2019. odobrio 64 miliona dinara kredita u proseku, naspram 52 miliona u 2016. Kako?

Uticali smo na smanjenje troškova, ali smo se s druge strane fokusirali na sve uspavane resurse banke koji iz različitih razloga nisu bili korišćeni u punom kapacitetu. A uspavani resursi jesu, figurativno rečeno, naši ljudi. Posao menadžmenta jeste da sve zaposlene uposli i da im nađe posao. Kada uspijemo da svim zaposlenima delegiramo adekvatan obim posla, onda raste i produktivnost. Uključili smo sve ljude u posao i, osim produktivnosti po zaposlenom, povećali smo i aktivu po zaposlenom za 18 odsto, kao i depozite po zaposlenom za 18 procenata.

Kojim mjerama ste uspeli da probudite ljude?

Banka je i ranije imala norme, a buđenje znači da su ljudi počeli striktnije da se pridržavaju i pravila i procedura. S druge strane, mi svakog zaposlenog vrednujemo u skladu sa doprinosom, što može da znači i nagradu i mogućnost napretka.

Euribor koji utiče na cijenu kredita u eurima je na minimalnom nivou. Kada očekujete njegov rast?

Realno je očekivati da za dvije godine euribor uđe u nultu, pozitivnu fazu, možda čak već sljedeće godine. Koliko će euribor iznositi 2023. godine je suviše dug horizont da bih ušao u špekulacije. Teško je reći u ovom trenutku šta treba očekivati za dvije ili tri godine. Ono što je sigurno jeste da treba očekivati pomjeranje euribora u pozitivnom smjeru. S druge strane, što se tiče dinarskih kredita, referentna kamata je u padu, a to se odražava i na smanjenje kamata.

U Srbiji je sve manje malih banaka. Kojim tempom će spajanje biti nastavljeno?

Broj banaka diktira njihovo poslovanje i tržište. Kada imate smanjenje kamatnih stopa, imate i smanjenje bankarskih marži i tako dolazimo u situaciju da će samo banke sa značajnijim tržišnim učešćem moći da imaju dovoljno velike obime, gde će sa malim maržama moći da pokriju troškove i da ostvare profit. Drugim riječima, male banke trenutno mogu teško da se nose sa troškovima, tako da će ekonomska logika terati njihove vlasnike da se ili ukrupnjavaju ili povećaju tržišno učešće.

(Cijeli intervju na Blic.rs)

Check Also

Elektroprivreda će tražiti preuzimanje Kombinata aluminijuma

Iz Elektroprivrede (EPCG) razmišljaju o preuzimanju upravljanja Kombinatom aluminijuma (KAP) čime bi garantovali zarade zaposlenima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *