Sve kalkulacije pokazuju da bi gašenje imalo velike posljedice a da benefiti od ulaganja su daleko veći. Na ovaj potez se nijesmo odlučili ni brzo ni lako ali smo analizom rada preduzeća u posljednje tri godine siguran sam donijeli dobru odluku koju ćemo podnijeti Skupštini na verifikaciju. Ako poslanici imaju bolje rješenje na njima je da preuzmu odgovornost – saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković na pres konfenrenciji koja je održana danas u Pres Centru Vlade povodom Predloga zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „Montenegro Airlines” A.D. Podgorica koji je Vlada utvtdila na 147. sjednici.
”Vlada je na sjednici u petak utvrdila predlog zakona o ulaganju i konsolidaciju Montenegro Airlinesa Svjesni značaja kompanije vlada nije dozvolila do stečaja i gašenja. Ozbiljno smo se bavili tom temom i siguran sam da smo donijeli dobru odluku. Sve kalkulacije pokazuju da bi gašenje imalo velike posljedice a da benefiti od ulaganja su daleko veći. Na ovaj potez se nijesmo odlučili ni brzo ni lako ali smo analizom rada preduzeća u posljednje tri godine siguran sam donijeli dobru odluku koju ćemo podnijeti Skupštini na verifikaciju. Ako poslanici imaju bolje rješenje na njima je da preuzmu odgovornost”, kazao je Nurković.
Ja izražavam zadovoljstvo što smo omogućili rad ove kompanije
”Montenegro Airlines će za protekle tri godine imati tri puta više prevezenih putnika od broja građana Crne Gore. U ovom periodu Montenegor Airlines će prihodovati oko 215 miliona eura i to 2017. – 65.4 miliona, 2018. – 73,2 miliona i 2019. 76,5 miliona. Do danas MA je isplatio 15.5. miliona eura neto zarada radnicima, poreza i doprinosa 3,3 miliona, aerodromima 4,2 miliona i ostalim dobavljačima oko 32 miliona što ima direktan pozitivan uticaj na dobit države”, kazao je Nurković.
Kako je dalje dodao, direktan doprinos MA u turizmu je veći od 150 miliona eura godišnje, dok je ukupan direktan ili indirektan doprinos MA crnogorskoj privredi je oko 150 do 200 miliona eura.
”Izuzetno važno je da smo sačuvali slotove koje bi sigurno izgubili da je došlo do gašenja kompanije. Takođe želim da istaknem da smo sačuvali oko 400 radnih mjesta od čega je dvije trećine pilota i tehničkog osoblja na koje je država uložila velika sredstva od kojih bi veliki broj otišao u inostranstvo gašenjem kompanije”, kazao je Nurković.
Nurković je dodao da se u medijima daje prostor nestručnim osobama da zlonamjerno komentarišu situaciju, te ističe da sve pretpostavke ukazuju da MA neće raditi sa gubicima.
”Želim da skrenem pažnju da se daje prostor nekompetetnim licima, navodnim stručnjacima, da komentarišu odluke Vlade. Drastičan primjer je komentar nekog stručnjaka da će sredstva koja država uplati Aerodromima na ime duga otići budućem koncesionaru, te da će on državnim parama platiti državi. Ovo je notorna izmišljotina, neznanje ili bolesna neistina. Sredstva koja će se uplatiti Aerodromima u iznosu od 32 miliona eura biće vraćena u budžet države kroz raspodjelu dobiti nakon završnog računa po odluci odbora direktora. Nema mjesta za notorne neistine, neznanje ili bolesne tendencije. Ne bismo ulazili u sva ova ulaganja da smo na ijednoj analizi došli do podataka da će se poslovanje nastaviti sa gubitkom. Sve analize pokazuje da će interesovanje rasti iz godine u godinu. Ovo nije ulaganje u MA, ovo je ulaganje u državu. Ovo nije ulaganje u spašavanje ovog preduzeća, već ulaganje u budući razvoj Crne Gore”, poručio je Nurković”, kazao je Nurković.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Živko Banjević ukazao je na to šta je Montenegro Airlines uradio u prethodne tri godine.
”U prethodne tri godine smo prevezli milion i 850 hiljada putnika. Iz godine u godinu smo povećavali broj putnika a ja bih dodao da smo poslovanje optimizovali tako da smo smanjili fiksne i direktne operativne troškove i da smo sa manje aviona i letova ostvarili veću popunjenost kabine i veći efektnost prevoza putnika nego što je to bilo ranije. MA prevozi jednu trećinu do jednu četvrtinu ukupnih putnika na crnogorskim aerodromima u konkurenciji od 50 avio prevoznika, što značajno doprinosi crnogorskom budžetu i ukupnoj privredi. Sve u svemu ukupan doprinos MA za ove tri godine je bio veći od pola milijarde eura. Što se tiče ove godine do današnjeg dana prevezli smo oko 626 hiljada putnika. To znači da smo za oko tri odsto povećali broj prevezenih putnika u odnosu na prošlu godinu pri čemu će kompanija prihodovati više od 70 miliona eura. Bitno je da se istakne da MA trenutno u svom vlasništvu ima dva fokera od čega je jedan bio prizemljen što nam je izazvalo dodatne troškove”, kazao je Banjević.
Montenegor Airlines će poslovati pozitivno u startu
Kako je dodao, planom konsolidacije, rezultat će biti pozitivan odmah.
”Što se samog plana i konsolidacije tiče MA će u periodu od 2020. pa narednih 3 godine prevoziti u prosjeku između 700 i 750 hiljada putnika. Planiran je realan rast u odnosu na ono što činimo ove godine. Pri tome će rezultat biti pozitivan odmah. MA će poslovati pozitivno u startu i od početka sprovođenja pomenutog plana. Pitanje svih pitanja od kad je predlog Zakona usvojen na Vladi je da li je ovaj plan konsolidacije održiv. Evo ja želim da kažem da ni jedna odluka nije donešena naglo ni jedan input nije stavljen na papir dok nije provjeren. Ja tvrdim da je plan održiv jer počiva na realnim pretpostavkama koje su testirane u prethodnom trogodišnjem periodu. MA je imao makar dio sredstava priča bi bila potpuno drugačija. Plan je održiv jer počiva na realnim pretpostavkama koje su testirane u prethonom periodu. MA je svoje avione nabavio 2008. 2009. i 2010. godine i to većinu resursa na operativni lizing. Pazite prošlo je 10 godina i vrijeme je da se operativni resursi kompanije zanove”, istakao je Banjević.
Kako je dalje naveo, ova priča neće prestati onoga dana kad se završi proces ulaganja.
”Ukupna cifra od 155 miliona ne predstavlja jednokratno ulaganje 1. januara 2020. godine, naprotiv, neutralan efekat po budžet je veći od 50 miliona i ostalo je fiskalni efekat po budžet i sredstav koja će biti uložena do 2024. godine.Direktan i ukupan indirektan doprinos MA privredi je veći od 180 miliona eura a u državni budžet se sliva oko 34 miliona eura godišnje. Priča ne prestaje 2024. godine kad se ulaganje završe već zavisno od toga koliko dobro uradimo posao ova priča može trajati duže”, istakao je on.
Na pitanje da je prethodni plan konsolidacije imao istu priču da je to posljednja pomoć i da će firma poslovati pozitivno, te da li će iko snositi odgovornost ako i ovog puta ne uspije
”Problemi se gomilaju 20 godina. Uglavnom ovaj menadžment i ja smo sačekali i počeli svoje karijere u ovim institucijama u tim dubiozama. Bili smo u situaciju da se uvede stečaj ili da se pomogne preduzeću. Mi smo odlučili da preduzeće nastavi rad i stim što je sva pomoć koju je Vlada davala je da se plate dugovi iz prethodnog perioda. Ne bi niko došao sa strane da plati te poreze i doprinose radnicima u iznosu od 25 miliona. To bi država morala da uradi a ne neka strana firma. Nema dileme da bi to moralo da se desi. 32 miliona eura duga Aerodroma Crne Gore je iznos koji se ne odnosi na budžet. Kompanija koja naslijedi ne bi morala ni to da plati. Ima nešto datih garancija bankama, i to je ono što bi država morala da plati. Niko ne ističe pitanje štete koju bi imali ako bi doveli do stečaja da bi nam automatski bio uzet jedan avion koji je kupljen na lizing i u koji je do sada uplaćeno 32 miliona. Taj plan konsolidacije 2012. godine nije realizovan u cjelini. To je posljedica zbog čega je došlo do dodatnih dubioza u preduzeću. Nemamo namjeru da bacimo sredstva. Najveće ulaganje je u nabavku aviona. Ovo je nužno ulaganje i ono što bi moralo da se desi i što nema veliki uticaj na budžet države. Svjesni smo što radimo i sigurni smo u ovaj plan”, kazao je Nurković.
Nurkovioć je odgovarajući na dalja pitanja kazao da Crna Gora ne smije pratiti model Islanda koji je zbog gašenja nacionalne kompanije izgubio 1,5 odsto bruto nacionalnog dohotka.
”Sve analize uz prevezeni broj putnika pokazuju da će interesovanje za ovaj vid putnika iz godine u godinu rasti na globalnom nivou i na tržištu Crne Gore. Crna Gora ima strateški plan da razvija turizam. Zaista turizam nije moguće razvijati sa postojećom infrastrukturom koju imamo bez obzira što dodatno ulažemo u putnu i željezničku infrastrukturu. Dok god ne budemo dostigli nivo razvoja izgrađenosti autoputeva i željeznice da zadovolji potrebe povećanog broja turista moraćemo da koristimo ovaj vid prevoza. Dok imamo tu potrebu imamo potrebu da ovo preduzeće održimo i da ono funkcioniše. Direktne i indirektne štete bi se desilo ako ne dođe do konsolidacije preduzeća. Zaista ćemo pokušati da činjenicama i argumentima dokažemo da nije ulaganje u spašavanje ovog preduzeća već ulaganje u budući razvoj Crne Gore. Agenciji smo uputili zakon, uputili smo kancelariji EK u Podgorici i naravno obavićemo razgovore u narednom periodu. Svjedoci ste da svakodnevno dobijamo informacije da u evropskim državama su ove kompanije neodržive same po sebi, Italija je nedavno imala pomoć od oko 400 miliona eura a ukupno za godinu dana oko milijardu i 300 miliona. Kompanija na Malti je takođe u problemima, vidite šta se desilo sa kompanijom u Britaniji a koliko je tek njemačka Vlada morala da uloži da bi sanirala taj dio kompanije koji posluje tamo. Pomenuću takođe i Island koji je dozvolio da se ugasi njihova avio kompanija. Imali su 1,5 odsto pad bruto nacionalnog dohotka kao direktna i indirektna posljedica gašenja avio kompanije. Čuo sam da je njihov premijer izjavio da, da je znao za posljedice ove odluke da nikada ne bi dozvolio da se ugasi nacionalna avio kompanija. Dakle, potpuno smo svjesni i potrebe za ulaganjem i napora koje treba da uloži Vlada i da obezbijedi sredstva ali smo daleko više svjesni posljedica koje bi se desile ukoliko bi došlo do gašenja ove kompanije”, kazao je Nurković.
Nurković je na kraju dodao da krpljenje nije pravo rješenje te da problem mora sistemski da se riješi i da se omogući ovom preduzeću razvoj i da će doći pozitivni efekti daleko veći od ovoga što su do sada ostvarili.
