Vlada i centralna banka u Hrvatskoj usklađuju paket ključnih mjera kojima će, u trenutku kada ova zemlja bude uvodila euro, objaviti rat zaokruživanju cijena, odnosno neopravdanim poskupljenjima roba i usluga.
Tu je informaciju za Jutarnji potvrdio Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
I Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar finansija, na jednom je nedavnom skupu govorio o instrumentima kojima se Banski dvori namjeravaju oduprijeti poskupljenjima u trenutku zamjene kune eurom.
Glavna mjera oko koje postoji saglasnost fiskalne i monetarne politike u Hrvatskoj odnosi se na dualno iskazivanje cijena u razdoblju od najvjerovatnije šest mjeseci prije uvođenja eura i poslije njega.
Ako bi Hrvatska, recimo, uvela euro 1. januara 2023. godine, što se uopšteno uzima kao realan datum, to bi značilo da bi svi trgovci već od 1. jula 2022. godine cijene roba i usluga iskazivali i u kunama i eurima.
Isto bi pravilo vrijedilo i u prvih šest mjeseci nakon što Hrvatska uvede euro, i to kako bi se ljudi navikli na novu valutu i mogli upoređivati cijene istih proizvoda u kunama i eurima.
Naravno, obaveza iskazivanja dualnih cijena, u kunama i eurima, zavisi od datuma uvođenja eura, što znači da bi eventualno uvođenje eura 1. januara 2024. godine, ili godinu dana kasnije nego što se očekuje, za godinu dana prolongiralo i šestomjesečni termin dualnog iskazivanja cijena roba i usluga.
