Sekulić: Solarna elektrana na Briskoj Gori koštaće 200 miliona

Solarna elektrana na Briskoj Gori biće jedna od najvećih u Evropi. Realizacija projekta izgradnje solarne elektrane predviđa investiciju od oko 200 miliona eura, koja treba da stalno zaposli 226 ljudi, kazala je u intervjuu portalu CdM ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Napominje kako je fokus Vlade u prethodnom periodu bio na razvoju ambijenta koji bi podstakao investitore da ulažu u obnovljive izvore električne energije. Rezultat tog rada, kaže ministarka Sekulić, jeste ulaganje renomiranih evropskih investitora u obnovljive izvore energije. Ministarka Sekulić, između ostalog, u intervjuu portalu CdM poručuje da je u toku procedura zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja.

CdM: Koliko je novca uloženo u obnovljive izvore energije, koji su sve projekti realizovani?

Sekulić: U prethodnom periodu, fokus Vlade Crne Gore je bio na razvoju ambijenta koji će podstaći investitore u ulaganje u obnovljive izvore eleketrične energije. Rezultat tog rada je ulaganje renomiranih evropskih investitora u obnovljive izvore kao što su Akuo i Enemalta. Takođe, dodatni pokazatelj odličnog poslovnog ambijenta za ulaganje u obnovljive izvore jeste potpisan ugovor za izgradnju solarne elektrane od 250 MW, sa konzorcijumom koji pored EPCG čini i renomirana finska kompanija FORTUM, kao i zainteresovanost njemačke kompanije WPD, jednog od lidera u izgradnji vjetroelektrana u Evropi, za izgradnju vjetro elektrane Brajići. Takođe, trebamo napomenuti i zainteresovanost austrijske kompanije Ivicom da zajedno sa našom nacionalnom kompanijom EPCG gradi vjetroelektranu Gvozd.

Pored rezultata koji su ostvareni na razvoju poslovnog ambijenta za ulaganja u obnovljive izvore energije, država je, kroz nacionalnu kompanije EPCG, vršila i direktna ulaganja u obnovljive izvore električne energije. Naime, kao suvlasnik kompanije “Zeta energy”, EPCG je investirala 3,5 miliona eura u rekonstrukciju hidroelektrane “Glava Zete” i tom prilikom povećala njenu instalisanu snagu sa 4,4 MW na 5,6 MW . ECPG je kroz “Zeta energy”, investirala i 3,3 miliona eura u rekonstrukciju mHE “Slap Zete” i tom prilikom povećala instalisanu snagu sa 1,2 MW na 1,7 MW.

CdM: Crna Gora se u maju ove godine pridružila grupi zemalja, ne tako velikoj u svijetu, koje se mogu pohvaliti da su svu potrebnu električnu energiju u određenom periodu proizvele iz domaćih obnovljivih izvora energije.  Šta nam govori ova činjenica?

Sekulić: Zapravo, u maju ove godine, pa onda još jednom početkom novembra, Crna Gora je sve svoje potrebe za električnom energijom zadovoljavala iz obnovljivih izvora, a da pri tome nije radila termoelektrana, odnosno nije bilo ni grama emisije gasova sa efektom staklene baste. Naravno, govorimo o desetak dana, u godini koja ima 365 dana, što znači da je pred nama još uvijek ogroman posao u tranziciji prema čistim izvorima energije, ali ovaj fenomen potvrđuje dvije važne ćinjenice:

Prvo, ulaganja u izgradnju novih obnovljivih izvora počela su da daju rezultate. Instalisana snaga proizvodnje u Crnoj Gori u protekle tri godine porasla je za preko 10 odsto. Održavanje postojećih elektrana je na visokom nivou, pa su praktično svaka povoljna hidrološka prilika i svaki dobar vjetar maksimalno iskorišćeni.

Druga važna činjenica je da ovakav rad potvrđuje da je, uz posebnu pažnju i dodatne napore, potrošače moguće pouzdano snabdijevati energijom i bez fosilnih goriva. U svijetlu globalnih ciljeva borbe protiv klimatskih promjena, i danas svima nama daleke 2050. godine, ovo je potvrda da su ekološki prihvatljiva rješenja na dohvat ruke.

CdM: Jesu li obnovljivi izvori energije jedan od naših najznačajnijih razvojnih potencijala i zašto?

Sekulić: Ovo pitanje moramo tretirati pažljivo i na osnovu činjenica. Kada su u pitanju prirodni potencijali, stvari su prilično očigledne – sa blizu 2500 sunčanih sati godišnje, Podgorica je jedan od najosunčanijih glavnih gradova Evrope. Svi smo nekada učili da u Crnoj Gori imamo i mjesto sa najvećom količinom padavina u bivšoj Jugoslaviji. Ako dodamo na to reljefne karakteristike našeg terena, jasno je da raspolažemo izuzetnim solarnim, hidroenergetskim ali i vjetropotencijalom.

Bitan faktor je i činjenica da je cijena pojedinih tehnologija u posljednjih nekoliko godina doživjela značajan pad. Upravo kombinacija tih okolnosti, uz pravovrmeno prepoznavanje ove razvojne prilike od strane Vlade, dovela je do toga da mi danas već imamo konkretne korake u realizaciji jedne od najvećih solarnih elektrana u ovom dijelu svijeta, dvije nove vjetroelektrane, ali i konačno pokretanje višedecenijkog projekta hidroelektrane Komarnica, na način koji je u potpunosti usaglašen sa savremenim principima zaštite životne sredine.

CdM: Kada bi, prema procjenama, trebalo da bude završena vjetroelektarana Brajići, te koliki je njen značaj za elektroenergetski sistem?

Sekulić: Vjetrolektrana Brajići će povećati instalisanu snagu crnogorske proizvodnje za 10 procenata. Ta činjenica najbolje oslikava njen značaj. Druga bitna činjenica je da se radi o još jednom projektu, koji će biti realizovan bez ikakvih finansijskih podsticaja. Dakle neće uticati na povećanje, već naproviv, pospješiće pad cijena električne energije na tržištu.

Naravno, ovakvi izvori otvaraju i nove izazove pred energetski sektor, pa će njeno puštanje u rad zahtijevati dodatne napore operativnog osoblja koje upravlja našim energetskim sistemom, zahtijevaće dodatne resurse za balansiranje sistema, unaprjeđenje prakse i niz drugih promjena, ali se zapravo radi o pokretanju lanca pozitivnih promjena i otvaranju novih, tzv. zelenih poslova.

I ono što je jako važno razjasniti – nove solarne i vjetroelektrane ni na koji način ne dovode u pitanje valorizaciju naših najkvalitetnijih hidropotencijala. Naprotiv, oni ističu u prvi plan još jaču potrebu za njima, kako bi sistem mogao da funkcionišđe stabilno. Zato i možemo očekivati prve ugovore vezane za gradnju Komarnice naredne godine i upravo iz tog razloga se intenzivno oživljava priča o Kruševu, ali i drugim velikim hidropotencijalima.

CdM: Kada će početi radovi na izgradnji solarne elektrane na Briskoj Gori kod Ulcinja, te kada možemo očekivati prve kilovate?  Kolika je vrijednost ovog projekta?

Sekulić: Realizaciju projekta izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi instalisane snage 250 MW, koji predviđa investiciju od oko 200 miliona eura, koja treba da stalno zaposli 226 ljudi, karakteriše i to da možda efekti njene realizacije u samom početku nijesu vidljivi građanima. Razlog ovoj činjenici leži u tome što u početku realizacije ovog kapitalnog projekta značajne aktivnosti se odvijaju na pripremi za realizaciju projekta.

Ova priprema se ogleda u:

  • sprovođenu aktivnosti na osnivanju projektne kompanije (SPV), koja će biti zadužena za realizaciju projekta, te se očekuje njena skora registracija, što je od presudnog značaja za dalji razvoj projekta.
  • Pripremi prostorno-planske dokumentacije. Kao što je poznato predmet Javnog poziva bilo davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121 m2, sastoji se od zemljišta površine 2.930.243 m2, za koje postoji važeća prostorno-planska dokumentacija sa namjenom za izgradnju solarnih elektrana i zemljišta površine 3.690.878 m2, a za koje je potrebno donijeti prostornu-plansku dokumentacija na osnovu idejnog rješenja prvorangiranog ponuđača. Shodno tome u proteklom periodu započete su aktivnosti na donošenju prostornu-plansku dokumentacija, što će investitoru omogućiti dalju razradu tehničke dokumentacije od potrebnog nivoa za izdavanje svih potrebnih dozvola za građenje.
  • Intezivnoj saradanji tehničkih lica investitora i Crnogorskog elektroprenosnog sistema, na pronalaženju optimalnog tehničkog rješenja za priključenje solarne elektrane na prenosni elektroenergetski sistem i potrebne infrastukture koji je neophodno igraditi. Napominjem da ova infrastruktura će služiti ne samo u svrhu preuzimanja proizvedene energije već i stabilnijeg i sigurnijeg napajanja konzuma na području Ulcinja i Bara.

Iz svega navedenog, sigurna sam da je jasnije koji je obim i intezitet posla u toku, uz očekivanje da će već tokom naredne godine biti vidljivo i na terenu, a naravno da ćemo nastaviti da pratimo realizaciju Ugovora koji do sada karakteriše poštovanje svega ugovorenog.

CdM: Kada će biti realizovana ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, te koliko će radovi trajati?

Sekulić: Procedura zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem je u toku. Projekat će se izvoditi fazno, ali ono što je posebno bitno, odvajanje toplote za potrebe grada biće realizovano već u prvoj godini, nakon čega će, tokom naredne dvije godine uslijediti instalacija opreme za desumporizaciju i denitrifikaciju.

Check Also

Stabilno poslovanje i rast u ključnim segmentima

Telenor je u prošloj godini poslovao stabilno i ostvario rast u ključnim segmentima, saopštio je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *