Za sanacioni fond oko 1,4 miliona eura godišnje

Komercijalne banke će od januara 2021. godine početi da uplaćuju novac u Sanacioni fond koji će služiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju. Formiranje tog fonda je definisano Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, koji je Skupština usvojila u ponedjeljak.

Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina.

Iz Centralne banke (CBCG) “Vijestima” su kazali da u ovom trenutku nije moguće tačno precizirati iznos novca kojim treba da raspolaže Sanacioni fond na kraju desetogodišnjeg perioda, a ako se uzme u obzir koliko sada iznosi jedan odsto garantovanih depozita – to je suma od oko 14 miliona eura za 10 godina, odnosno 1,4 miliona godišnje.

“U ovom trenutku garantovani depoziti iznose oko 1,4 milijarde eura, tako da, pod pretpostavkom da se nivo garantovanih depozita neće mijenjati u desetogodišnjem periodu od početka prikupljanja novca za Sanacioni fond, na kraju tog perioda, sredstva fonda bi trebalo da iznose oko 14 miliona. Promjene iznosa garantovanih depozita, posmatrano po godinama, a koja će se sigurno događati, uzrokovaće i promjenu godišnjih iznosa doprinosa koje će banke izdvajati u Sanacioni fond, a ciljani iznos od jedan odsto na kraju desetogodišnjeg perioda zavisiće od iznosa garantovanih depozita u tom trenutku. Imaćemo i korektivni faktor za banke sa većim rizičnim profilom, odnosno one će izdvajati više u odnosu na banke sa većim stepenom sigurnosti”, objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejan Vujačić nedavno je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet tvrdio da taj novi trošak za banke neće uticati na povećanje kamatnih stopa građanima.

CBCG će morati da novac Sanacionog fonda drži na posebnom računu, kao i da njegovu imovinu vodi odvojeno od svoje imovine i obaveza. Biće formirana i posebna organizaciona jedinica za sanaciju banaka.

“Ta jedinica će biti formirana nakon usvajanja cjelokupnog regulatornog okvira za oblast sanacije banaka, čije se usvajanje u Skupštini planira krajem 2020. godine”, kazali su u CBCG, kojom rukovodi Radoje Žugić.

Kako su objasnili, pošto taj zakon nije bilo moguće usvojiti u inicijalno planiranim rokovima (kraj septembra ove godine), u odgovarajućoj proceduri će biti predloženo pomjeranje roka za uplatu prvih doprinosa banaka za početak 2021. godine. U međuvremenu će biti usvojeni i podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona, uključujući i metodologiju za izračunavanje pojedinačnih učešća svake banke u ukupnom godišnjem iznosu doprinosa.

Novac iz Sanacionog fonda će moći da se koristi, između ostalog, za davanje garancija za imovinu ili obaveze banke u sanaciji, kupovinu imovine banke u sanaciji, plaćanje naknade za upravljanje fondom…

“Ako raspoloživi novac Sanacionog fonda nije dovoljan za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda, CBCG će uvesti obavezu plaćanja vanrednih doprinosa. Banke su dužne da vanredni doprinos uplate u rokovima koje utvrdi CBCG. U slučaju da uplata vanrednog doprinosa može ugroziti likvidnost banke, vrhovna monetarna institucija može odložiti njegovu uplatu na rok od šest mjeseci. Ako nakon isteka tog roka i dalje postoje razlozi za odlaganje plaćanja, taj rok se može produžiti za još šest mjeseci”, definisano je zakonom.

Globalna kriza pokazala ranjivosti banaka

Sistem sanacije banaka je uspostavljen evropskom direktivom iz 2014. godine, polazeći od iskustava iz globalne finansijske krize i ocjene da postoji značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za efikasno rješavanje problema nestabilnih banaka, prenose Vijesti.

“Sistem sanacije banaka, utvrđen tom direktivom, treba da organima za sanaciju obezbijedi instrumente za dovoljno ranu i brzu intervenciju u banci koja je u problemima, kako bi se obezbijedio nastavak njenih ključnih finansijskih i ekonomskih funkcija, uz istovremeno ograničavanje uticaja propadanja banke na ekonomski i finansijski sistem na najmanju moguću mjeru i uz minimiziranje mogućnosti da troškove sanacije u krajnjem snose poreski obveznici”, piše u obrazloženju zakona.

 

Check Also

Stabilno poslovanje i rast u ključnim segmentima

Telenor je u prošloj godini poslovao stabilno i ostvario rast u ključnim segmentima, saopštio je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *