Aerodrom Podgorica

Aerodromi u zakup za vraćanje dugova

Novac koji država bude prihodovala od jednokratne uplate za privatizaciju aerodroma u Tivtu i Podgorici biće potrošen za vraćanje dugova, a ne u neki od razvojnih projekata kojima bi se stvorila nova ekonomska vrijednost u državi.

Predlogom budžeta za narednu godinu po tom osnovu se očekuje do 100 miliona eura.
U nacrtu Programa ekonomskih reformi (PER) za period od 2020. do 2022. godine navodi se da je briselska administracija u maju ove godine dala preporuku Vladi da upotrijebi jednokratne prihode, kao što su prihodi od privatizacije i koncesija za aerodrome za ubrzanje smanjenja duga države.

“Imajući u vidu da će novac predviđen uplatom od privatizacije i koncesija biti prihodi budžeta, on će biti korišten i za podmirenje obaveza po osnovu otplate duga. Prihodi koji su planirani po ovom osnovu smanjuju potrebu za obezbjeđivanjem novca putem kreditnih aranžmana, čime se direktno utiče na kretanje javnog duga. Uz to, svi prihodi koji se dodatno ostvare, predstavljaće sredstva koja će omogućiti i stvaranje fiskalne rezerve, koja se u narednim godinama može koristiti za finansiranje budžeta i smanjenje zaduženja, što će dovesti do smanjenja javnog duga”, navodi Vlada u odgovoru na tu preporuku u nacrtu PER-a koji je na javnoj raspravi.

Projekcije

Projekcija izvršne vlasti je da će realni rast ekonomije u narednoj godini biti 3,4 odsto, godinu kasnije 2,8 odsto i 3,2 odsto u 2022. godini.

Kada su u pitanju mjere fiskalne politike od kojih izvršna vlast očekuje budžetske prihode u 2021. i 2022. godini na prvom mjestu se navodi nastavak usklađivanja akcizne politike duvana shodno definisanom akciznom kalendaru, odnosno godišnji rast specifične akcize za 3,5 eura na 1000 komada i pad proprocionalne akcize za 1,5 odsto godišnje.

“Definisanim akciznim kalendarom predviđen je blagi rast javnih prihoda za oko milion eura godišnje. Kada su u pitanju ostale kategorije akciznih proizvoda, stope se zadražavaju na nivou 2020. godine”, navodi se u dokumentu.

Vlada u 2021. i 2022. godini očekuje prihod od 13 do 17 miliona eura na godišnjem nivou po osnovu uvođenja elektronskog praćenja fiskalnih registar kasa, kao i dalje smanjenje zaostalog poreskog duga kroz sprovođenje Zakona o reprogramu poreskih potraživanja na godišnjem nivou od oko 10 miliona eura. Taj program se završava sredinom 2022. godine.

“Primjenom novog zakonodavnog okvira u oblasti priređivanja igara na sreću stvoriće se uslovi za ubiranje dodatnih prihoda po ovom osnovu na godišnjem nivou. Projekat “ekonomskog državljanstva” obezbijediće povećanje priliva stranih direktnih investicija, generisati nove prihode i obezbijediti dodatna sredstva za ulaganje u manje razvijena područja kako bi se unaprijedio regionalni razvoj”, piše u dokumentu.

Nova projekcija Vlade ja da će, umjesto u 2020. godini, suficit budžeta biti ostvaren u 2021. i 2022. godini, a od naredne godine projektuju trend pada javnog duga i dostizanje nivoa od 62,5 odsto u 2022. godini.

“Navedeni cilj u srednjem roku postiže se stabilnim rastom javnih prihoda, širenjem poreske baze, ali i projektovanim efektima primjene programa „ekonomskog državljanstva“ i prihoda po osnovu koncesione naknade za davanja u dugoročni zakup ACG”, navode u Vladi.

Nova rješenja za sudske troškove

Kada su u pitanju mjere koje su usmjerene na kretanje javne potrošnje, planirana su i nova zakonska rješenja u oblasti praćenja troškova sudskih postupaka koja treba da omoguće preventivno djelovanje prije njihovog nastanka. To posebno u dijelu rješavanja sporova iz oblasti radnih odnosa.

Ostaju i pri daljem rast zarada u prosvjeti i zdravstvu od tri odsto u 2021. “Primjenom projekata usmjerenih na unapređenje budžetskog sistema u cjelini obezbjeđuje se bolja kontrola, efikasnije trošenje javnog nova i veća transparentnost javne potrošnje kroz primjenu budžetiranja zasnovanog na učinku”, obećava Vlada.

Planiran je nastavak jačanja javnih finansija opština kroz smanjenje neizmirenih obaveza i stvaranje uslova za stabilno finansiranje, ali “i intenziviranje aktivnosti na praćenju i kontroli rizika povezanih sa poslovanjem javnih preduzeća”.

Javna potrošnja

Vlada procjenjuje da će ukupna javna potrošnja u 2021. godini biti niža za 113,8 miliona eura ili pet odsto kao rezultat rasterećenja kapitalne potrošnje usljed završetka izgradnje prve dionice auto-puta.

“Nakon toga, u 2022. godini javna potrošnja raste za ispod dva odsto i to isključivo zbog usklađivanja pojedinih kategorija rashoda u skladu sa zakonskim rješenjima. Kada su u pitanju glavne kategorije javne potrošnje – bruto zarade i penzije će nominalno blago rasti po stopi od 2,1 odsto, zbog redovnog usklađivanja, ali i rasta zarada u sektorima zdravstva i prosvjete. Kapitalni budžet opada sa završetkom izgradnje prioritetne dionice auto-puta, nakon čega raste po osnovu ulaganja u ostale investicione projekte”, piše u dokumentu.

(Vijesti)

Check Also

Kompanija doMEn d.o.o., registrar crnogorskog nacionalnog domena .ME, je u sklopu svojih društveno odgovornih aktivnosti …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *