Centralna banka ograničava samo povećanje neobezbijeđenih kredita

Cilj makroprudencione mjere koju je donijela Centralna banka nije ograničavanje rasta gotovinskih kredita, već njihovo održivo odobravanje, kako ne bi došlo do potencijalnog sistemskog rizika koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita.

“Imajući ovo u vidu, očekuje se da će banke naći način da animiraju dodatne korisnike svojih kredita, na način koji će značiti dugoročno održiv rast u ovom segmentu poslovanja”, saopšteno je Dnevnim novinama iz CBCG.

Iz krovne finansijske institucije u odgovorima na pitanja ovog lista objašnjavaju da građani treba da znaju da se ne zabranjuje odobravanje gotovinskih kredita, već se zahtijeva kvalitetnije obezbjeđenje za gotovinske kredite sa dužim rokovima dospijeća preko šest i osam godina.

“Treba napomenuti da svi građani koji imaju gotovinske neobezbijeđene kredite sa preostalim rokom otplate preko šest i osam godina neće imati nikakave posljedice u smislu traženja kvalitetnijih sredstava obezbjeđenja od strane banaka ili prijevremene otplate takvih kredita. Takođe, građani treba da su upoznati da banke u svojim paletama proizvoda već nude kredite sa dužim rokovima dospijeća, kao što su auto krediti, krediti za adaptaciju i renoviranje, stambeni krediti, koji u potpunosti mogu zadovoljiti sve potrebe građana za dugoročnim kreditima”, navedeno je u odgovorima CBCG.

Pojašnjavaju dalje da je znatan rast gotovinskih neobezbijeđenih kredita kategoriji stanovništva, odnosno kredita sa tzv. mekim sredstvima obezbjeđenja, prepoznat u više jurisdikacija i kao takav bio predmet regulisanja, bilo kroz formu preporuka ili eksplicitnih mjera kojima se ograničavaju ovakve aktivnosti.

“Makroprudencijalna mjera koju je Centralna banka donijela ne ograničava rast gotovinskih kredita, već segmenta ovih kredita koji nije obezbijeđen kvalitetnim sredstvima obezbjeđenja navedenim u odluci. Snažan rast kategorije ovih kredita u periodu od pet godina, praćen konstantnim produžavanjem njihove ročnosti, uz skoro nepromijenjen iznos prosječne zarade, rezultirali su većim prosječnim opterećenjem po jednom zajmoprimcu i predstavljali jedan od izvora sistemskog rizika. Polazeći, teorijski i praktično, od pojedinih faza ekonomskih ciklusa, kao i od najva MMF-a da globalni rast usporava i da imamo eksterne tenzije koje najviše mogu osjetiti manje i otvorenije ekonomije, te od toga da smo u fazi snažnih mjera fiskalne konsolidacije, dalji, nekontrolisani rast gotovinskih neobezbijeđenih kredita mogao bi rezultirati novim rastom nekvalitetnih kredita u segmentu fizičkih lica”, ističu u CBCG.

CBCG očekuje značajnije umanjenje sistemskog rizika koji proističe iz ekspanzivnog rasta gotovinskih neobezbjeđenih kredita sa dužim rokovima otplate, kao i da se novom mjerom doprinose održivom kreditiranju stanovništva.

“Naglašavamo da navedena odluka sem segmenta kojim se uređuje odobravanje gotovinskih kredita stanovništvu sa dužim rokovima otplate, uvodi i obaveznu upotrebu određenih pokazatelja, koji predstavljaju alat u boljem upravljanju rizika odobravanja kredita sektoru stanovništva. Imajući u vidu visok potencijal banaka za odobravanje kredita, za očekivati je da navedena odluka doprinese boljem obezbjeđenju ovog segmenta kreditnih portfolija banaka. Ne treba zaboraviti da segment fizičkih lica predstavlja neto davaoca kada je u pitanju bankarski sistem, odnosno da su krediti stanovništvu (1,3 milijarde eura) na nižem nivou od ukupnih depozita stanovništva (1,7 milijardi eura)”, ističu u CBCG.

Takođe, dodaju, kredite kod banaka koristi 119.000 fizičkih lica, broj zaposlenih iznosi 248.000, a 120.000 penzionera koji primaju crnogorske penzije u Crnoj Gori.

“Navedeno ukazuje da postoji potencijal za dalji rast kredita sektoru stanovništva, kroz animiranje novih zajmoprimalaca, a ne neodrživo zaduživanje postojećih. Podsticaj blagovremenom donošenju makroprudencijalne mjere kojom se dodatno osigurava odobravanje gotovinskih neobezbijeđenih kredita stanovništvu dao je i MMF u svom izvještaju iz septembra tekuće godine (IMF Country Report No. 19/293) u kojem se u tački 30 na strani 18 navodi da “CBCG takođe pažljivo prati brzi rast neobezbijeđenih potrošačkih kredita često sa dugim rokovima dospijeća i po višim kamatnim stopama od obezbijeđenih kredita i treba da, po potrebi, implementira efektivne makroprudencijalne mjere kako bi preduhitrila nagomilavanje sistemskih rizika”, kažu u CBCG.

Na pitanje koliko će mjera o ograničavanju gotovinskih kredita uticati na profit u bankama, iz CBCG navode da nema nikakvog “katastrofičnog scenarija”.

“Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na gotovinske neobezbijeđene kredite je veća od prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na kredite fizičkih lica. Imajući u vidu da donešena mjera počinje da se primjenjuje od 2020. godine, banke će imati vremena da redefinišu svoju cjenovnu politiku za sve proizvode koje nude, vodeći računa o uticaju na prihode”, napominju u CBCG.

Izričito tvrde da su katastrofični scenariji koji se pominjuu potpunosti neutemeljeni.

“Naime, čak i u scenariju pada prihoda banke, navedeno ne može uticati na smanjenje kapitala banaka. Negativan uticaj na kapital banaka se efektuira samo u slučaju poslovanja sa gubitkom, što je u slučaju većine crnogorskih banaka u potpunosti neutemeljeno imajući u vidu da je, na osnovu mjesečnih izvještaja, na kraju septembra 2019. godine ukupna neto dobit iznosila skoro 49 miliona eura, pri čemu samo dvije banke posluju sa gubitkom. S druge strane, banke mogu da povećavaju sopstvena sredstva kapitalizacijom ostvarene dobiti, nakon što ista bude priznata od strane eksternog revizora, ukoliko ista ne bude isplaćena akcionarima”, navode oni.

U CBCG zaključuju da ova a mjera ne može uticati na smanjenje kapitala banaka, već u najgorem slučaju, odnosno ukoliko banke budu ostvarile manji prihod po ovom osnovu, sporijim rastom sopstvenih sredstava. Naglašavaju da je koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti banaka, na kraju drugog kvartala tekuće godine iznosio 19,51 odsto, odnosno skoro duplo više od propisanog minimum od 10 odsto.

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

2 KOMENTARI

  1. A ko je govorio a katastrofičnosti? Govorilo se o sagledavanju ukupnih efekata. Bilo bi smiješno da nije tužno.
    Ovoliko opravdanja a krenulo se od pregrijavanja ekonomije. Kako što novo, tako se polako otkriva da se guverner udvara kafanokratiji, da mu oproste što ih je posljednjih pet godina iznevjerio. Pa će sad da doprinese jačanju balona na građevinskom tržištu, što će tek biti problematično.

    I efekti mjere se mjere u narednoj godini, a ne prva tri kvartala tekuće godine.

    • Jedino sta je i smijesno i tuzno su tvoji pokusaji analize. Da, da MMF predlozio da se uvede ova mjera, mora da i on ugadja gradjevinskom lobiju, toliko je jak taj lobi. A kako se efekti u buducnosti mogu procijeniti, bez podataka iz proslosti. Samo se nepotrebno prosipas, nauci Osnove finansijske stabilnosti pa onda komentarisi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *