Kako ljudska ćud utiče na ekonomiju

Bihevioralna ekonomija je jedna od najmlađih ekonomskih grana, koja se intenzivno razvija posljednjih petnaestak godina. Izučava vezu između psihologije i ekonomije, a rezultati su veoma korisni za marketing, ali i za kreatore ekonomske politike.

Tradicionalna ekonomija čovjeka smatra savršeno racionalnim tržišnim akterom, koji ima sve informacije i odlično barata statističko-matematičkim proračunima, kako bi došao do najboljih odluka.

Bihevioralna ekonomija se fokusira na običnog čovjeka, sa ograničenom pažnjom, koji najčešće nema pristup svim informacijama već obrađuje one koje smatra najrelevantnijim. Zbog toga te odluke nisu uvjek optimalne i racionalne.

Ova nauka je na najvišem stupnju razvoja u Americi, a kod nas je u povoju. Dr Dragana Draganac jedini je doktor nauka iz ove oblasti u Srbiji, a kao Fulbrajtov stipendista usavršavala se na Harvardu.

Dr Draganac ističe da je suština i cilj bihevioralne ekonomije objašnjavanje ponašanja pojedinca koji nisu savršeno racionalni i koji se, pored rezonovanja, vode i intuicijom, koriste mentalne prečice u odlučivanju i skloni su pristrasnostima.

“Uvođenjem psiholoških kocepata poput iluzije kontrole, pretjeranog samopouzdanja, pretjerane ili nedovoljne reakcije na informacije je postalo neminovnost. Eksperiment, kao važan metodološki aparat bihevioralne ekonomije je omogući otkrivanje vjerovanja i očekivanja pojedinaca što do tada skoro da nije bilo moguće”, ukazuje dr Draganac.

U stranoj literaturi za bihevioralnu ekonomiju se koristi naziv psihološka ekonomija ili ekonomija ponašanja.

Kolumnista Njujork tajmsa Pol Salivan smatra da u potrošačkom društvu koje je osvojilo svet ljudi nisu racionalni kada je novac u pitanju. Kupujemo previše, a premalo štedimo, kao da šopingom rješavamo neke druge probleme.

Dr Draganac napominje da su koristi od istraživanja u ovoj oblasti višestruke.

Koriste ih investitori na finansijskom tržištu, potrošači, pojedinci koji upravljaju finansijama domaćinstava, zatim menadžeri kompanija, marketing stručnjaci, nosioci ekonomskih i javnih politika, regulatori finansijskih tržšta.

“Na primjer, menadžeri kompanija, primjenjujući principe bihevioralnih korporativnih finanasija mogu da koriguju svoje odluke o ulaganjima i zaduživanju i tako da doprinose povećanju vrijednosti preduzeća”, kaže dr Draganac.

Osnivač bihevioralne ekonomije je Amerikanac Ričard Taler, koji je za istraživanja iz te oblasti 2017. godine dobio Nobelovu nagradu.

Stručnjaci ističu da preko noći ne možemo postati ekonomisti, ali ako smo svjesni svojih predrasuda koje utiču na finansijske odluke, možemo biti racionalni ulagači u firme i domaćinstva.

(RTS)

Check Also

Kapital 13 banaka porastao za skoro 100 miliona eura

Kapital na nivou sistema od 13 banaka u jednogodišnjem uporednom periodu porastao je za skoro …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *