Ograničenje rasta gotovinskih kredita neophodno, situacija u bankama nije alarmantna

Ograničenje rasta gotovinskih kredita je bilo neophodno, ali situacija u bankama nije alarmantna, ocijenio je direktor Sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci (CBCG) Dejan Vujačić.

On je istakao da su primjećeni trendovi rasta gotovinskih neobezbjeđenih kredita.

„Od drugog kvartala 2014. do drugog kvartala 2019. gotovinski krediti su se udvostručili, tačnije porasli 95 odsto na 672 miliona eura. Taj iznos je relativno visok, ali je ukupni krediti stanovništva iznose 1,3 milijarde. Ovako intenzivan rast gotovinskih kredita se mora kontrolisati. Predmet regulisanja biće potrošački krediti koji se uređuju Zakonom o potrošačkim kreditima, izuzimajući stambene kredite“, precizirao je Vujačić.

Savjet CBCG je nedavno usvojio makroprudencione mjere u formi odluke, sa ciljem daljeg održavanja stabilnosti finansijskog sistema i održivog finansiranja fizičkih lica.

Ovom odlukom se definiše da banke, počev od 1. januara 2020. godine, prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom (fiducija ili hipoteka na nepokretnostima, zalog na pokretnim stvarima ili finansijski instrumenti, garancije/kontragarancije i drugi instrumenti kreditne zaštite koji ispunjavaju uslove da se mogu koristiti za ublažavanje kreditnog rizika).

Takođe, banke koje imaju visoku izloženost po osnovu gotovinskih kredita odobrenih fizičkim licima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina (preko 50% sopstvenih sredstava banke) mogu odobravati gotovinske kredite fizičkim licima sa rokom otplate dužim od šest godina, uz uslov da je kredit obezbijeđen kvalitetnim kolateralom. Ove makroprudencijalne mjere uvode se na period od dvije godine.

Vujačić kaže da je cilj najavljenih mjera, između ostalog, da se spriječe eventualne zloupotrebe.

„Nismo imali komunikaciju sa Udruženjem banaka. Oni su nudili neka druga rješenja, koja nijesu prihvaćena“, naveo je Vujačić.

On je istakao da, generalno, zaduženost građana raste i da je prosječan kredit porastao na 10,7 hiljada eura.

Pojasnio je da se makroprudencione mjere ne uvode na duži period i da je period od dvije godine sasvim dovoljan.

„Limit se uspostavlja na sopstvena sredstva. Postojeći krediti se neće preispitivati i očekujemo da će, kroz otplatu kredita, banke smanjiti njihovu ročnost“, zaključio je Vujačić.

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

One comment

  1. Najveći krah CB CG- a. Zar je moguće da se vještački pokušava povećati prodaja stanova i zaštiti građevinski lobi? Nije valjda da guverner misli da će ga grandovci zaštiti od bankara ili pak političkih zaštitnika, koji može biti to više nisu? Hahahaha

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *