Kad je Jura Stublić po raspadu bivše SFRJ prvi put došao da pjeva u Beograd,u jednom je intervjuu kazao kako ovi bivši komunisti ne mogu bez duga manjeg od 20 milijardi dolara, svejedno kolika im je (nova) država.
Stara je skončala sa otprilike 20-tak milijardi dolara spoljnog duga.
Polovina od šest država nastalih na njenoj teritoriji odavno je za sobom ostavila jugoslovenski dužnički rekord i iskočila iz Stublićeve anegdote.
Istine radi, mora se reći, da je kupovna moć dolara, koje je pozajmljivao Tito, bila 1982. godine, kad smo bankrotirali prvi put, za 2,67 puta veća od kupovne moći današnjeg dolara, a prema kalkulatoru Hrvatskog numizmatičkog portala Kunalipa.
Ali da krenemo od Triglava prema Đevđeliji..
Bruto spoljni dug Republike Slovenije 30. juna 2019. godine je iznosio 43,588 milijarde eura, a prema podacima Banke Slovenije.
Hrvatska narodna banka je korigivala podatke o bruto spoljnom dugu Republike Hrvatske i podigla ga sa stanjem 30. juna 2019. godine na 44,564 milijarde eura.
Bruto spoljni dug Republike Srbije na isti datum je iznosio 27,817 milijardi eura, govore dokumenti Narodne banke Srbije.
Narodna banka Sjeverne Makedonije je takodje primenila najnovije medjunarodne standarde i nešto smanjila bruto spoljni dug Makedonije na 7,843 milijarde eura.
Narodna banka Crne Gore je objavila da je bruto spoljni dug te države poslednjeg dana 2018. godine iznosio 7,678 milijardi eura.
Jedina država koja svoj dug nije prikazala u eurima je Bosna i Hercegovina. Bruto spoljni dug BiH 31.3.2019. godine iznosio je 8.280.468.000 konvertibilnih maraka. To je otprilike 4.243.000.000 eura.
Današnji dužnički saldo država nastalih na teritoriji bivse SFRJ je otprilike 135,733 milijardi eura ili, po sadašnjem kursu računato, oko 148,2 milijarde dolara.
Opravdanje: Kupovna moć ovih 148,2 milijarde eura ravna je kupovnoj moći 55,9 milijardi onih dolara iz 1982. godine.
