Prva neradna nedjelja za trgovine 20. oktobar

Primjena neradne nedjelje, koja je propisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, počeće da se primjenjuje 14. oktobra, potvrdila je Vikend novinama generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić.

To znači da će prva neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko biti 20. oktobar.

“Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini je stupio na snagu 13. jula ove godine. Zakonom je propisano da će se odredba člana 35a koji se odnosi na neradnu nedjelju primjenjivati nakon isteka tri mjeseca od dana stupanja na snagu. Dakle, primjena navedenog člana počinje od 14. oktobra 2019. godine”, precizirala je Jakić.

Ona smatra da su trgovci, od stupanja na snagu do primjene, imali dovoljno vremena da rad prilagode izmjenama.

“Imajući u vidu da je zakon propisao prelazni period za primjenu člana 35a koji se odnosi na neradnu nedjelju, u trajanju od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona, smatramo da su poslodavci imali dovoljno vremena da organizuju proces rada u skladu sa ovom odredbom”, ukazala je Jakić.

Ministarstvo ekonomije, kako je navela Jakić, u neposrednoj je komunikaciji sa poslodavcima o primjeni nove zakonske norme. Jakić je kazala da su se i Delta siti i kotorska Kamelija, kojima je Ministarstvo ranije odbilo zahtjev za rad nedjeljom, tom resoru istim zahtjevom obraćali više puta.

“Delta siti i Kamelija, kao i još neki poslodavci su se obraćali u više navrata sa zahtjevom da im se omogući rad nedjeljom. Navedenim tržnim centrima je saopšteno da se u njihovim objektima trgovina na malo i trgovina na veliko, kao i kod drugih poslodavaca koji ne posluju u okviru tržnih centara, ne može obavljati nedjeljom. Saopšteno im je i da se zabrana ne odnosi na ostale uslužne djelatnosti”, precizirala je Jakić.

Ona je kazala i da Ministarstvo ekonomije od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini radi na pripremi podzakonskih akata za sprovođenje tog zakona.

Predstavnici šoping centara Delta siti i Mall of Montenegro kazali su Vikend novinama da će spremno dočekati neradnu nedjelju, te da će u potpunosti ispoštovati novu zakonsku obavezu.

“Svi zakupci već odavno raspolažu ovom informacijom i podrazumijeva se da će zakon biti poštovan. Butici neće raditi, ali zato hoće bioskop, svi ugostiteljski objekti, restorani i kafići, apoteka, cvjećara, uslužni kiosci, banka, pošta i sve što spada u kategoriju uslužnih djelatnosti”, rekli su u Delti.

U Mall of Montenegru ističu da će trgovci organizovati rad u skladu sa zakonskom odredbom.

“S obzirom na to da ćemo, kao Uprava šoping centra i zakupci kao naši partneri u poslovanju, organizovati rad na način da se zakonske odredbe, kao i do sada poštuju, u potpunosti ćemo spremno dočekati početak primjene uvođenja neradne nedjelje”, naglasili u Mall of Montenegru.

Oni su istakli da neće trpjeti velike gubitke, dok Delta procjenjuje na više od milion eura na mjesečnom nivou.

“Mjesečni gubitak prometa biće oko milion eura. To je nemoguće nadomjestiti, jer su dani vikenda najvažniji dani za modnu maloprodaju, koja je dominantna ponuda svakog šoping-mola”, ukazali su predstavnici najvećeg tržnog centra u državi i istakli da za sada, nevezano za primjenu ovog zakona, nema najava da će bilo koji internacionalni brend napustiti tržište.

Mišljenja zakupaca u Mall of Montenegru, povodom početka primjene neradne nedjelje, kako su rekli našem listu, podijeljena su. “Imamo zakupce koji neradnu nedjelju ne vide kao eventualnu prijetnju svom poslovanju, već smatraju da će u ovom slučaju doći do prelivanja trgovine na ostale dane u nedjelji. Imamo i dio zakupaca koji smatra da će njihovi prihodi biti smanjeni i da su radne nedjelje u interesu njihovog poslovanja, kao i da prava njihovih zaposlenih ni do sada nijesu bila narušena” kazali su u Mall-u.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić objasnila je ranije da neće doći do pada prometa i pazara trgovaca, te da je stav privrednika da će se pazar preliti iz jednog dana u drugi. Međutim, Unija poslodavaca nedavno je podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ispitivanje zakona. U Uniji, kako su ranije rekli za naš list, zakon smatraju problematičnim sa aspekta velikih i malih trgovinskih sistema, jer se crnogorska privreda sastoji od 95 odsto malih i srednjih preduzeća.

“Negativne efekte koje će usvajanje zakona donijeti možemo posmatrati u budućnosti, naročito jer smo se strateški opredijelili da nam turizam bude glavna privredna grana. Postavlja se pitanje da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”, ukazali su Uniji.

Od 20. oktobra, kako je definisano zakonom, radiće isključivo apoteke, specijalizovane prodavnice ili kisoci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme.

Utvrđeni izuzeci za rad nedjeljom su i benzinske stanice, prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, štandovi, tezge, vitrine, pokretne prodavnice, kao i automati izvan pijaca. Slijede prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja, autobuskih, željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovi i kiosci u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladišta trgovinu na veliko.

Dopunama zakona je predviđeno da poslodavci koji prekrše odredbu i otvore radnje nedjeljom, mogu biti novčano sankcionisani od 1.000 do 10.000 eura, a predviđeno je i zatvaranje objekta. Predstavnici Ministarstva više puta su naglasili i da će odgovornost o kontroli rada nedjeljom preuzeti tržišna inspekcija, te da će inspekcijski nadzor biti pojačan.

“Delta siti i Kamelija, kao i još neki poslodavci su se obraćali u više navrata sa zahtjevom da im se omogući rad nedjeljom. Navedenim tržnim centrima je saopšteno da se u njihovim objektima trgovina na malo i trgovina na veliko ne može obavljati nedjeljom. Saopšteno im je i da se zabrana ne odnosi na ostale uslužne djelatnosti”, kazala je Jakić.

Check Also

Svaki zaduženi građanin u prosjeku duguje 10.700 eura

Kredite kod banaka u Crnoj Gori ima 119 hiljada građana. Oni su po posljednjim podacima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *