Bugari i Filipinci da nadoknade nedostatak radne snage iz regiona

Poslodavci nemaju previše izbora, pa bi i zapošljavanje radne snage iz drugih evropskih zemalja koje imaju niže prosječne plate (npr. Bugarska), ili sa dalekih tržišta poput Filipina, moglo biti rješenje u nedostatku radne snage iz regiona, istakla je u razgovoru za Portal Analitika dr Sanja Čižmar, direktorica zagrebačke kompanije “505 savjetovanje”.

Ona je naglasila da je Hrvatska ove godine uspjela da spasi sezonu zapošljavanjem kvalitetne radne snage iz Crne Gore, Srbije i Makedonije, imajući u vidu da turistički kadar iz Hrvatske, nezadovoljan platama, masovno odlazi u Austriju, Njemačku, Italiju ili Irsku.

„Poslodavci u turizmu Hrvatske su bili vrlo zadovoljni kvalitetom radnika iz regiona. No, vjerujem da će iduće godine biti znatno teže, jer je logično da radna snaga migrira u zemlje s najboljim uvjetima, a to su zemlje na području srednje i zapadne Europe“, kazala je Čižmar.

Ona je ocijenila da su specijalni događaji posebno važni za produženje sezone i diversifikaciju turističke ponude.

„To je budućnost turizma, biti različit i biti zanimljiv. Imamo sreću da se i Crna Gora i Hrvatska još uvijek ubrajaju u zanimljive, ʼneotkriveneʼ destinacije koje su u fokusu interesa globalnog tržišta“, navela je Čižmar.

Ona za naš portal kaže i da je ove godine došlo do jačanja konkurencije na Mediteranu i pada broja turističkih dolazaka u nekim destinacijama, ističući da trenutno profitira Turska sa stopom rasta od 14,1 odsto „jer nudi višu vrijednost za novac u odnosu na destinacije zapadnog Mediterana“.

ANALITIKA: Koje se specifičnosti ljetnje turističke sezone na izmaku? Po čemu se razlikuje od prethodnih i kakvi su rezultati na nivou regiona?

ČIŽMAR: Na ovogodišnju turističku sezonu snažno su djelovala dva faktora. Prvo, pojavile su se naznake recesije na ključnim emitivnim tržištima Europe. Nedavna eskalacija globalnih trgovinskih tenzija i s tim povezana ekonomska neizvjesnost dovodi do toga da analitičari stalno smanjuju ekonomske prognoze rasta za Europu.

Tako Europska ekonomska prognoza koju periodično priprema Europska komisija, iz kvartala u kvartal smanjuje ekonomske prognoze za iduću godinu. U jesen 2018. su prognozirali stopu rasta realnog BDP-a Eurozone za 2020. godinu na nivou 1,7 odsto, a u zadnjoj prognozi izdanoj u ljeto 2019. prognozirali su rast BDP-a za iduću godinu od 1,4 odsto.

Ovakva ekonomska kretanja dovode do povećanog opreza kod potencijalnih turista u pogledu odluke o putovanjima, s obzirom na budžete koje će potrošiti na putovanju. U takvim uvjetima neizvjesnosti, turisti biraju destinacije koje osiguravaju konkurentnije cijene.

S tim u vezi, drugi faktor koji je utjecao na ovogodišnju ljetnju sezonu jest jačanje konkurencije na Mediteranu. Naime, ova nam je ljetnja turistička sezona pokazala više nego ikad prije da nismo izolirani, već da poslujemo u visokokonkurentskom okruženju. Jačanje konkurencije turističkih zemalja istočnog i južnog Mediterana se kroz usporeni tempo rezervacija na ʼzrelimʼ zapadnim mediteranskim tržištima najavljivalo već i prije ljetnje sezone, a period visoke sezone u julu i augustu je potvrdio najave s tržišta.

Tako se u nekim mediteranskim zemljama ostvaruje pad broja turističkih dolazaka, na primjer u Italiji se u odmorišnim destinacijama bilježi pad od 1,4 odsto za prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine. U Španjolskoj se ostvaruju znatno niže stope rasta turističkih dolazaka u odnosu na prošlu godinu (1,9 odsto za prvih sedam mjeseci ove godine), dok istodobno Turska profitira, budući da ostvaruje znatno više stope rasta jer nudi višu vrijednost za novac u odnosu na destinacije zapadnog Mediterana (stopa rasta od 14,1 odsto za prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine).

U Jadranskoj regiji je došlo je do povećanog volumena ‘last minute’ rezervacija i stagnacije stopa zauzetosti, no situacija po zemljama je različita. Tako je na primjer u Hrvatskoj za prvih osam mjeseci 2019. godine u usporedbi s istim periodom prošle godine, broj noćenja turista povećan za 1,7 odsto, što je znatno manje od stopa rasta koje su realizirane proteklih godina. Istovremeno, u Crnoj Gori se realizuju znatno više stope rasta turističkog prometa, za prvo polugodište 2019. radi se o stopama rasta od 30 odsto.

ANALITIKA: Kako riješiti problem odliva turističkog kadra, koji iz Hrvatske odlazi najčešće u Njemačku i Irsku, dok kadar iz Crne Gore ide da radi u Hrvatsku? Neki turistički poslenici predlažu da u Crnoj Gori angažujemo ljude sa egzotičnih destinacija poput Filipina… Da li to može biti izlaz?  

ČIŽMAR: Izazovi u oblasti radne snage postaju presudni za budućnost turizma. Znamo da su zaposlenici oni koji određuju kvalitetu usluge, a kvaliteta usluge je važan faktor u stvaranju ukupnog doživljaja gosta.

Nedostatak radne snage u turizmu nije samo karakteristika našeg regiona, već je prisutan na paneuropskom nivou. Radne snage u turizmu nedostaje jer se turizam razvija po višim stopama rasta u odnosu na ekonomiju u cjelini, a povećana mobilnost radne snage u Europi dovodi do ozbiljnog nedostatka radnika u turizmu u državama koje osiguravaju niže plaće i ostale uvjete rada u odnosu na razvijene zapadnoeuropske zemlje.

Na primjer, prema analizama koje sam sprovela, prosječna plata u Hrvatskoj u hotelijerstvu i ugostiteljstvu upola je niža od prosječne plate u Europi prosječno, ali i u razvijenim državama u koje odlazi naša radna snaga (uglavnom Austrija, Njemačka, Italija). Čak i u Sloveniji prosječna bruto plata je u turizmu za 30 odsto viša nego u Hrvatskoj. U Crnoj Gori su prosječne plate niže nego u Hrvatskoj, tako da radna snaga dolazi u Hrvatsku.

Tako smo u Hrvatskoj ove godine uspjeli spasiti sezonu zapošljavanjem kvalitetne radne snage iz regiona (Crna Gora, Srbija, Makedonija). Poslodavci u turizmu Hrvatske su bili vrlo zadovoljni kvalitetom radnika iz regiona.

No, vjerujem da će iduće godine biti znatno teže, jer je logično da radna snaga migrira u zemlje s najboljim uvjetima, a to su zemlje na području srednje i zapadne Europe. U takvim okolnostima, poslodavci nemaju previše izbora, pa bi i zapošljavanje radne snage iz drugih europskih zemalja koje imaju niže prosječne plaće (kao Bugarska na primjer) ili radne snage s dalekih tržišta, poput Filipina, moglo biti rješenje u nedostatku radne snage iz regiona.

ANALITIKA: Vi ste prije nekoliko mjeseci na Forumu EUSAIR-a (Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju) u Budvi kazali da je potencijalno najveća prijetnja turizmu njegova sezonalnost. Sa skupa je poručeno da je produženje sezone glavni izazov turizma u regionu…

ČIŽMAR: Sve zemlje u našem regionu pokušavaju s više ili manje uspjeha produljiti sezonu. U tim nastojanjima nisu važni samo resursi kojima raspolažemo, jer znam da svi u regionu imamo resurse za cjelogodišnje poslovanje.

Tu je prvenstveno važan rizik ulagača, a to je uglavnom privatni sektor – hotelijeri, ugostitelji, agencije i sl. Da bi se taj rizik smanjio, potrebna je cjelovita podrška od javnog sektora u pogledu investicija u infrastrukturu u destinacijama, te podrška od institucija poput turističke organizacije da se osigura aktivitet destinacija kroz što dulji period kroz godinu ili kroz cijelu godinu.

Jer, jedan hotel može biti otvoren cijelu godinu, ali ako su svi drugi sadržaji u destinaciji zatvoreni u periodu niske sezone, teško da će gost biti zadovoljan svojim ukupnim doživljajem boravka. Možda će doći jednom, ali će na onlajn portalima ostaviti negativne recenzije i to će se odraziti na daljnje poslovanje te destinacije.

Dakle, poruka je zajedničko djelovanje aktera u destinaciji – turističke organizacije i drugih institucija, te privatnog sektora – hotelijera, ugostitelja i drugih pružaoca usluga, jer bez toga nema onog što zovemo ʼproduljenje sezoneʼ.

U Hrvatskoj je Istra dobar primjer takvog zajedničkog djelovanja. Od vremena kada sam sudjelovala u izradi prvog Master plana turizma Istre prošlo je dosta godina, a taj je dokument bio poluga koja je potaknula sve aktere u Istri da se angažiraju, velike turističke firme surađivale su sa turističkim zajednicama i malim privatnim pružateljima usluga, pa je tako danas turizam Istre prepoznat kao turizam ʼzelenog i plavogʼ gdje obala i unutrašnjost Istre predstavljaju cjeloviti doživljaj kroz splet kvalitetnog hotelskog i apartmanskog smještaja, odličnih gastronomskih iskustava u malim restoranima s vrhunskom hranom, enologije s odličnim vinarima, atraktivnim biciklističkim rutama, događajima kroz vrlo proširenu sezonu i još mnogo, mnogo sitnih sastavnica koje doprinose ukupnom doživljaju gosta. I to je ključ rješenja zašto je Istra danas perjanica turizma Hrvatske.

ANALITIKA: Za smanjenje sezonalnosti važni su prvenstveno unaprjeđenje hotelske ponude i kvaliteta proizvoda, kao i bolja dostupnost destinacije. Da li Crna Gora i Hrvatska idu u pravom smjeru vezano za ove prioritete?   

ČIŽMAR: Da, u pravu ste. Kvaliteta proizvoda u turizmu uvjetovana je s dva faktora koja su jednako važna: to su kvaliteta ʼfizičkogʼ proizvoda i kvaliteta usluge.

Kvalitetu ʼfizičkogʼ proizvoda definiraju investicije u poboljšanje hardvera, dakle fizičke strukture i opremljenosti hotela, resorta i drugih objekata ponude, a kvalitetu usluge uvjetuju zaposleni u turizmu – njihov broj, ali prije svega njihova kvaliteta koja se postiže treninzima.

Što se tiče investicija u ʼfizičkiʼ proizvod, Crna Gora je predvodnik u regionu, budući da su investicije u vrhunske hotelske i resort greenfield proizvode koji su brendirani top svjetskim hotelskim brendovima ovdje svakako na svjetskom nivou. U Hrvatskoj su investicije više orijentirane na unaprjeđenje postojećih objekata, što podrazumijeva rekonstrukciju objekata koji su sagrađeni 70-tih godina prošlog stoljeća, uvođenje novih sadržaja i povećanje kvaliteta.

Ovaj proces u Hrvatskoj traje već desetljeće i znatno je povećan broj hotela s četiri i pet zvjezdica. No, u Hrvatskoj su investitori uglavnom domaće najveće turističke kompanije koje su razvile vlastite brendove, tako da je nivo svjetskog brendiranja u hotelijerstvu Hrvatske niži nego u Crnoj Gori.

Vezano za dostupnost, pitanje je naravno na koja smo geo tržišta orijentirani. Hrvatska je više ʼautoʼ destinacija, jer je bliže svojim tradicionalnim tržištima Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i ostalih bližih zemalja. Crna Gora, osim tržišta iz regiona, koja su, naravno, vrlo bitna kao i tržište Rusije, sve se više orijentira na europska tržišta, a to onda znači zračnu dostupnost.

sanjacizmarhrturizamANALITIKA: Da li diversifikaciju turističke ponude treba sprovoditi u stilu “za svakog ponešto” ili se treba pridržavati određenog koncepta? I ako treba, kojeg?

ČIŽMAR: Diversifikacija podrazumijeva razvoj različitih proizvoda koji privlače različite ciljne grupe turista tokom glavne sezone, ali i tokom cijele godine.

Znamo da je u regionu još uvijek dominantan proizvod ʼsunce i moreʼ jer je veliki udio godišnjeg broja noćenja (oko 75 odsto u Crnoj Gori, a 86 odsto u Hrvatskoj) vezan za četiri mjeseca glavne ljetne sezone. No, vidimo da se, kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj, sve više razvijaju proizvodi koji su različiti i koji privlače različite grupe gostiju koji imaju diversificirane interese i motive putovanja.

Tako je na primjer u Crnoj Gori sve važniji turizam zimske sezone, a u Hrvatskoj sve više jača npr. cikloturizam, turizam specijalnih događaja i slično. Na primjer, Advent u Zagrebu je dvije godine zaredom proglašen najboljim u Europi. Specijaliziranih događanja ima u različitim destinacijama Hrvatske, kako gradskim tako i odmorišnim.

To je budućnost turizma, biti različit i biti zanimljiv. Imamo sreću da se i Crna Gora i Hrvatska još uvijek ubrajaju u zanimljive, ʼneotkriveneʼ destinacije koje su u fokusu interesa globalnog tržišta.

ANALITIKA: Neki gradovi su, naročito u špicu sezone, u problemu zbog prevelikog pritiska turista na limitiranu infrastrukturu. Kako upravljati prebukiranom destinacijom i koje pomake treba napraviti? 

ČIŽMAR: U današnje doba, kako turizam ubrzano raste, neke destinacije koje imaju visokoatraktivne resurse postaju preopterećene. Pojam ‘prekomjerni turizam’ (overtourism) je pojam novijeg doba, koji je nastao kao posljedica masovnog pritiska turista na najvažnije svjetske destinacije u vršnom sezonskom opterećenju.

Da navedem samo primjer iz regiona, kada je Dubrovnik bio određenim danima pod pritiskom 10 kruzera koji su istoga dana posjetili grad. A znamo da svaki kruzer ima od dvije do šest tisuća putnika. Gužve su u Starom gradu Dubrovniku bile nevjerojatne, što je naravno onemogućilo bilo kakvo uživanje u izuzetnim historijskim i ostalim resursima grada.

To je potaknulo gradske vlasti da po uzoru na druge europske gradove donesu regulativu o ograničavanju dnevnog broja turista u gradu. Tako je grad Dubrovnik donio odluku o maksimalno dva kruzera dnevno, što će ograničiti istovremeni broj turista.

Brojni su europski gradovi ali i druge destinacije, na primjer nacionalni parkovi koji su također pod sezonskim pritiskom turista, donijeli slične mjere. Tako, na primjer, i nacionalni park Plitvička jezera u Hrvatskoj.

To je nužnost koju svi trebamo primjenjivati jer održivost turizma je ključ budućnosti. Nemojmo dozvoliti da se prekomjernom eksploatacijom uništavaju prirodni i ostali resursi, budući da su oni osnov turizma. Čuvajmo ono što imamo za buduće generacije, to je ključna poruka.

ANALITIKA: Generalno, da li investitorima preporučujete da ulažu u turistički sektor, imajući u vidu da je posljednjih 50 godina turizam na globalnom nivou postao jedan od najznačajnijih sektora ekonomije, a da su stope rasta turističkih dolazaka iznad prosjeka?

ČIŽMAR: Bez obzira na još uvijek sezonski karakter turizma u našem regionu, osobno vjerujem da je turizam sektor za sigurno ulaganje, jer osigurava stabilne dugoročne povrate na investicije. To je s aspekta investitora, naravno ako imaju pred sobom dugoročniji vremenski horizont, najvažnija varijabla.

Check Also

CBCG: Strožiji uslovi za odobravanje keš kredita od 1. januara naredne godine

Danas je održana pedeset druga sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavao guverner …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *