Istraživanje pokazalo istinu o stranim ulaganjima i za šta ih zapravo koriste velike kompanije

Slavljenje stranih investicija, popularna mjera ekonomske atraktivnosti neke zemlje i nerijetko sredstvo ekonomsko-političke propagande, ne moraju nužno biti pokazatelj potencijala ekonomskog rasta neke države i indikator uspjeha lokalnih ekonomskih politika.

Istraživanje koje su sproveli Međunarodni monetarni fond (MMF) i univerzitet u Kopenhagenu pokazalo je, naime, da gotovo 40 posto svjetskih ulaganja, u iznosu od oko 15 biliona dolara, prolazi kroz kompanije bez stvarnih poslovnih aktivnosti. U stvarnosti, riječ je o kompanijama osnovanim za finansijsko inženjerstvo ‘često kako bi multinacionalne kompanije smanjile svoje poreske obaveze’, navodi se u studiji.

Istraživači koji su izradili analizu nazivaju takva strana ulaganja ‘fantomskim’ kapitalom, a gotovo polovina pomenutog iznosa identifikovana je kao ulaganja u Holandiju i Luksemburg, iako se među popularnim odredištima nalaze i Malta, Irska, Švajcarska, Hong Kong, Singapur, Kipar, Mađarska te razne teritorije pod britanskom kontrolom. Američki ekonomista čiju izjavu prenosi londonski The Financial Times kaže da je istraživanje pokazalo da su ‘takve tvorevine – fantomske kompanije ili fantomske investicije – optimizovane za minimiziranje globalnih poreskih obveza kompanija’.

Ovaj analitičar dodaje i da ‘Apple ne proizvodi svoje telefone u Irskoj, niti Apple dizajnira ili razvija najveći dio svojih operativnih sistema u Irskoj, no jedna od najvećih američkih stranih investicija u ovom trenutku upravo je vlasnički udio koji Apple drži u Apple Irelandu’, svojoj kompaniji u Irskoj. Studija je pokazala i da su čak dve trećine stranih investicija u Irsku – ‘fantomske’.

Usprkos naporima posljednjih godina da se stane na kraj multinacionalnim kompanijama koje raznim pravnim kombinacijama i finansijskim inženjeringom na sve moguće načine pokušavaju izbjeći plaćanje poreza, istraživanje danskih stručnjaka pokazalo je da udio takvog kapitala raste u cjelokupnom iznosu stranih ulaganja. Krajem prošle decenije oko 31 odsto ukupnog globalnog iznosa stranih ulaganja bilo je ‘fantomsko’, da bi se taj udio do 2017. popeo na 38 odsto.

Udjeli pojedinih država mogu snažno oscilirati iz godine u godinu. U spomenutom razdoblju udio koji fantomske investicije imaju u stranim ulaganjima u Ujedinjenom Kraljevstvu porastao je sa tri na 18 odsto. Sa druge strane udjeli takvih investicija u Belgiji ili Švedskoj su sa oko 30 pali na manje od 10 odsto, navodi se u istraživanju.

Rezultati studije dolaze u trenutku u kojem razne države pokušavaju srezati nepopularnu praksu plovidbe kapitala među raznim poreskim oazama. Reforme poreskih sistema nalaze se visoko na listi prioriteta razvijenih država, a Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) dobila je zadatak da do iduće godine pronađe nekoliko prihvatljivih rješenja. Francuska je nedavno samostalno povukla potez u tom smjeru odlukom da razreže porez na poslovanje globalnih tehnoloških kompanija u toj državi.

Stručnjaci komentarišu da su početkom decenije napori kojima se nakon fiskalnog i političkog pritiska uzrokovanog finansijskom krizom pokušala sprečiti jača selidba kapitala u države sa povoljnim poreskim tretmanom rezultirali upravo suprotnim – još jačim pokušajima da se izbjegnu porezi. Iz nečega što je bilo tek usputna pojava u globalnoj ekonomiji selidba kapitala pretvorila se u njen sastavni faktor. Reforme koje su u toku trebale bi donekle poboljšati situaciju jer su usmjerene ka tome da se porezi razrezuju temeljem stvarne poslovne aktivnosti u određenoj državi.

Uprkos nepopularnim rezultatima istraživanja, potencijal stranih investicija u pojedinu državu ne bi se smio zanemarivati. O tome gdje će i na koji način biti usmeren novac stranih ulagača u konačom odlučuje država, odnosno na vlastima je da onemoguće dolazak novca kojem je cilj jedino deponovanje u svrhu izbjegavanja poreskih obaveza, a ne i njegovo aktivno investiranje. Za to je, naravno, kao uostalom i za one države kojima ne smeta činjenica da se smatraju poreskim oazama, potrebno imati jasno definisanu investicionu politiku, nešto što učestalo nedostaje pojedinim državama u koje onda strane investicije stižu nasumce, haotično i slučajno.

Izvor: Tportal

Check Also

U septembru otvoreno 257 novih preduzeća

U septembru 2019. godine u Crnoj Gori je otvoreno 257 novih poslovnih subjekata.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *