MMF potvrdio da je trošak za prioritetnu dionicu autoputa porastao za četvrtinu

Međunarodni monetarni fond (MMF) potvrdio je da je trošak za prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare porastao za četvrtinu, odnosno 25 odsto, što znači da su troškovi za prioritetnu dionicu premašili milijardu eura.

U saopštenju MMF-a piše: “Trošak prioritetne faze autoputa prvobitno je bio postavljen na 809 miliona eura (23 posto BDP-a iz 2014), ali prekoračenja troškova mogu povećati ukupan trošak za oko sedam odsto. Zbog naknadne aprecijacije USD i valutnog rizika, trošak je porastao za dodatnih 18 odsto. Iz konsultantske kuće Fideliti konsalting istakli su da će to reflektovati na građane Crne Gore preko “dodatne stagnacije plata i penzija, kao i povećanjem inflacije (porast nivoa cijena), što rezultira manjom kupovnom moći. Iz konsultantske kuće prenijeli su šta su iz MMF-a saopštili u vezi s crnogorskim poslom vijeka.

-Vlasti su naručile studiju izvodljivosti koja će biti završena 2020. godine. Nakon te studije, vlasti bi trebalo da izvagaju njegovu stopu povrata u odnosu na druge prioritetne infrastrukture projekte. Ako odluče da nastave izgradnju autoputa, vlastima se savjetuje da ne preduzimaju dalju izgradnju ili njegovo finansiranje do najmanje 2023. godine navodi MMF.

Dodali su da su ranije urađene studije izvodljivosti procijenile nizak ekonomski povraćaj na cjelokupnom autoputu, koji je zasnovan na ograničenom potencijalu za prihode od putarine u odnosu na troškove.

-Povećani su rizici odloženog sprovođenja srpske sekcije. Žurba da se završi autoput vjerovatno će ugroziti fiskalnu održivost. Nastavak izgradnje autoputa kroz strukturu JPP-a (javno privatno partnerstvo) mogao bi značiti i znatne fiskalne troškove navode iz MMF-a

Iz Fideliti konsaltinga su prenijeli i šta su vlasti u Crnoj Gori saopšti le u vezi s autoputom, koji godinama gradi kineska kompanija CRBC.

-Vlasti su naglasi le d a će oprezno nastaviti s daljom izgradnjom autoputa. Do očekivanja rezultata nove studije izvodljivosti 2020. godine, vlasti planiraju analizirati moguće modele finansiranja za fazu dva, u ključujući putem JPP-a i li javnih nabavki. Oni su naveli da vide završetak prve faze kao glavni prioritet i da neće nastaviti sa fazom dva, osim ako nisu pitanja izvodljivosti i finansiranja riješena tako da fiskalna održivost nije ugrožena navode iz konsultantske kuće. Prema Međunarodnom monetarnom fondu projektovani dug u odnosu na Bruto društveni proizvod (BDP), uključujući garanci je, na kraju 2019. godine u Crnoj Gori iznosiće 88,8 odsto.

(Dan)

Check Also

Nove opcije za Telekomove korisnike: Gigabajti sada rastu na drvetu

Ozelenjavanje i zaštita životne sredine odavno su u fokusu Telekomovih društvenih aktivnosti, kako kroz pojedinačne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *