Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kako bi se na taj način pokušao riješiti problem deficita medicinskog kadra precizirala je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, istučući da je ovaj model još na nivou ideje koja je u fazi testiranja.
Ona je na godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koji je u organizaciji Ljekarske komore Crne Gore prošle sedmice organizovana u Podgorici, rekla kako će uslijediti izmjena politika, odnosno da će biti ponuđeni komercijalni uslovi za studiranje medicine kako se ne bi gubili vrijeme i novac na studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori, prenosi portal Mojdoktor.me.
Ona je pojasnila da je na konferenciji to iznijela kao jedno od mogućih rješenja, te da to nije zvaničan stav ni Ministarstva zdravlja, niti Vlade.
“Od ideje do realizacije je dug put. Mi smo sada u fazi testiranja ideje. Svakako da ćemo u postupku realizacije ove ideje komunicirati najprije Ministarstvo prosvjete, Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet, Ljekarsku komoru, strukovna udruženja, sindikate. Da vidimo da li ta ideja ima smisla. Ukoliko dođemo do zaključka da ona nije dobra, naravno da je nećemo realizovati”, kazala je Miranović.
Rekla je da je čude reakcije koje su uslijedile nakon što je ovu ideju saopštila na konferenciji, budući da, kako je kazala, ovakva vrsta ugovornog odnosa i sada postoji u Crnoj Gori.
“I niko ne postavlja pitanje ograničavanja kretanja ljekara kroz sistem. Kada ljekar dobije specijalizaciju, on potpiše ugovor sa ustanovom koja finansira specijalizaciju da onoliko vremena koliko provede na specijalizaciji toliko vremena mora da radi u toj ustanovi. I niko se nije bunio, niko nije smatrao da je to sporno”, istakla je Miranović.
Ona dodaje da uvijek kada se donose krupne, odgovorne odluke koje su od značaja za državu, mora se računati sa tim da se to nekome neće svidjeti.
“Ako govorimo hipotetički, ako ćemo da se isključivo oslanjamo na mišljenje studenata medicine pri građenju državne politike, onda će neko drugi da snosi odgovornost, onda postavljam pitanje ko će da snosi odgovornost ako svi doktori odu”, poručila je Miranović.
Konstatuje, ipak, da bi potencijalna primjena ovakvog rješenja značila i diskriminaciju medicinara u odnosu na druge visokoškolce u Crnoj Gori.
“Sa postojećim zakonskim rješenjima to bi značilo diskriminaciju. Ali ako bi se ušlo u ovaj proces, to bi iziskivalo i opsežnu aktivnost koja bi išla i u izmjenu zakonskih rješenja. Međutim, ako posmatrate koga ima na birou, koga nema, onda vidite da doktora nema. Oni spadaju u jednu granu koja će vremenom postati deficitarna i kao takva će biti u posebnom fokusu države”, rekla je ona.
Kategorična je da, iako potencijalno izvjestan, deficita medicinskog kadra sada nema na našem tržištu.
“Ljekara na birou nema, a deficita ljekara u Crnoj Gori nema. Imamo 3,3 doktora na 1.000 stanovnika, to je evropski prosjek. Ljekara na birou nema, što znači da u dogledno vrijeme mi moramo da razmišljamo da anticipiramo što će se desiti. Budući da je najavljena potpuna liberalizacija uslova za prijem ljekara u Njemačku od 1. decembra, mi moramo da razmišljamo o tome kako da obezbijedimo stanovništvu Crne Gore u tim uslovima kontinuitet pružanja zdravstvenih usluga”, istakla je Miranović.
Ako bi se sprovela, ova ideja bi, kako pojašnjava ona, kao ciljnu grupu imala buduće ljekare koje bismo ugovorom od šest godina vezivali za naš sistem zdravstva, čime bi se njihov eventualni odlazak iz sistema prolongirao.
Pojašnjavajući što bi značila komercijalizacija uslova studiranja, što je najavila na prošlonedjeijnoj konferenciji, Vesna Miranović navodi da bi se takvim rješenjem dodatno otvorila vrata i studentima iz inostranstva.
“To bi moglo da znači da onaj ko unaprijed zna da neće da radi u crnogorskom zdvastvenom sistemu, da se tom studentu mogu ponuditi neki komercijalni uslovi studiranja koji su adekvatni platežnoj moći države, a u isto vrijeme da možemo da napravimo uslove za studiranje međunarodnih studenata, isto pod komercijalnim uslovima.Tosve može da ima smisla ako se stručna javnost oko toga usaglasi”, kazala je Miranović.
Pomoćnica ministra zdravljaistakla je da planiraju da počnu pregovore sa sindikatima o povećanju plata zdravstvenim radnicima.
“Povećanjem plata obezbijediće se bolji uslovi rada u Crnoj Gori i vjerovatno ostanak ljekara u zdravstvenom sistemu”, kazala je Miranović.
