Evropske banke biće lak plijen za američke

Negativne kamatne stope, pad prinosa na obveznice, snažnija regulacija i naznake recesije izbrisali su većinu tržišne vrijednosti evropskih banaka, pokazuje analiza Rojtersa.

Cijene dionica banaka danas su na nivoima kada je Grčkoj, Irskoj i Portugaliji bila potrebna međunarodna finansijska pomoć, Kipar je naredio svojim bankama zamrzavanje dela depozita građana, a španske banke spašene su od propasti isključivo vladinom novčanom injekcijom.

Iako još nije na dnu u vrijeme finansijske krize 2008. godine, indeks banaka eurozone od vrhunca 2017. izgubio je do sada čak 84 posto vrijednosti.

Šta više, kako pokazuje Rojtersova analiza, sada je svega nekoliko bodova udaljen od nivoa u vrijeme pada Berlinskog zida krajem 80-ih godina kada je euro bio tek daleka ideja, a u opticaju u istočnoevropskim državama još je bio sovjetska rublja.

Nakon što je indeks sredinom nedjelje potonuo za tri posto usljed podatka o slabljenju njemačke privrede, te pada prinosa na dugoročne američke obveznice što se smatra najavom recesije, tržišna kapitalizacija evropskih banaka pala je ispod pola biliona dolara što je, primjera radi, polovina vrijednosti Majkrosofta.

Na vrhuncu 2007. evropske banke vrijedjele su na berzi 1,7 biliona dolara, znatno iznad američkih konkurenata. Danas je situacija dijametralno suprotna – evropske banke vrijede tek trećinu kapitalizacije banaka s druge strane Atlantika.

Na ovakav razvoj situacije uticalo je, ali će uticati i u budućnosti, nekoliko glavnih trendova. Prvi su negativne kamatne stope, a analitičari vjeruju da će ih Evropska centralna banka (ECB) sniziti za dodatnih 20 baznih bodova. To će dodatno nagristi ionako nisku profitabilnost evropskih banaka. Iako je ECB obećao mjere koje bi trebalo da ublaže efekat negativnih kamatnih stopa, bankari nisu sigurni koliko će im to pomoći.

Niska profitabilnost glavni je problem koji bi mogao dovesti do iduće evropske bankarske krize, za razliku od solventnosti koja je bila glavna briga početkom decenije, smatra Džerom Legras, direktor istraživanja u Axiom Alternative Investments.

Za to vrijeme američke banke profitirale su od viših kamatnih stopa i bolje zarade u investicijskom bankarstvu. U kompaniji Natixis vjeruju da će zbog „abnormalno niske kapitalizacije“ banke u evrozoni postati laki plijen za američke banke.

Evropske banke, kako nemaju mnogo potencijala za širenje, imaće i manje kapaciteta u finansiranju evropskih kompanija. Analitičar Natixisa Patrik Artus vjeruje da će se evropske kompanije u potrazi za kapitalom sve više okretati tržištu ili će posuđivati od američkih i drugih stranih banaka.

Izvor: Poslovni dnevnik

Check Also

Nove opcije za Telekomove korisnike: Gigabajti sada rastu na drvetu

Ozelenjavanje i zaštita životne sredine odavno su u fokusu Telekomovih društvenih aktivnosti, kako kroz pojedinačne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *