Novčanica od 100 dolara je najčešće platežno sredstvo na svijetu

Neobična stvar dogodila se američkoj valuti: u 2017. godini novčanica od 100 $ prevazišla je novčanicu od 1 $ u trgovinskom prometu, po prvi put u istoriji.

Drugim riječima, najcenjenija američka novčanica poznati kao Bendžamini, zbog fotografije Bendžamina Frenklina, postala je najbrojnija novčanica u opticaju.

Zbog čega je novčanica od 100$ toliko popularna?

Prema podacima Federalnih rezervi, novčanica od 100 američkih $ danas je u opticaju više nego ikad ranije, što je otprilike udvostručeno još od globalne finansijske krize.

Otkud ovakav bum

Da li su Amerikanci u vrijeme digitalnog plaćanja počeli da osjećaju nostalgiju za zelenim novčanicama?

Ne baš.

Iako je ukupna potražnja za američkom valutom zaista u porastu, jer računi u iznosu od 100 $ nadmašuju ostale novčanice u obimu i ukupnoj vrijednosti, stvar je u tome što je većina novčanica od 100 $ u prometu van SAD-a, odnosno u inostranstvu.

Prema podacima FEDa u Čikagu, gotovo 80 odsto računa od 100 $ i više od 60 odsto svih američkih računa su u inostranstvu, što je duplo u odnosu na 30 procenata koliko je bilo 1980. godine.

Geopolitička nestabilnost

Geopolitička nestabilnost mogla bi biti jedan od razloga za porast novčanica od 100 $, smatra ekonomista FEDa Rut Džadson.

“Prekomorska potražnja za američkim dolarima vjerovatno je vođena statusom sigurnog dobra. Potražnja za gotovinom, posebno iz drugih zemalja, raste u vrijeme političke i finansijske krize”, kaže Džudson za Econ fokus.

Podaci iz 2017. pokazuju da se međunarodna potražnja za američkim dolarima povećala tokom devedesetih i početkom 2000-ih, a zatim se stabilizovala ili opala nakon pojave eura 2002. godine.

Ovaj pad potražnje nastavio se do kraja 2008. godine, kada je globalna finansijska kriza pokrenula ponovnu potražnju za američkim novčanicama.

Gdje su sve te novčanice

Gdje su tačno novčanice od 100 $ ovih dana nemoguće je pouzdano znati.

Bilo da se radi o ratu ili izbjegličkoj krizi na Bliskom Istoku ili metežu u Venecueli, lako je zamisliti kolika je tamo važnost gotovine – naročito velike vrijednosti neke globalno prihvaćene valute.

Takođe, nepovjerenje u lokalnu valutu doprinosi faktoru.

Postoje, naravno, i druga moguća objašnjenja.

Gotovina nije uvjek s korupcijom

Pomoćnik generalnog direktora MMF-a Nadim Kiriakos-Saad stručnjak za borbu protiv pranja novca kaže da siva ekonomija, rad na crno i nezakonite transakcije doprinose povećanom opticaju ove novčanice.

“Sa sve većom digitalizacijom platnih sistema posljednjih godina zabrinutost oko sljedljivosti mogla bi biti faktor. Ali, pogrešno je uvjek povezivati gotovinu s korupcijom”, kaže on.

Profesor ekonomije sa Univerziteta Harvard i bivši glavni ekonomista MMF-a Kenet Rogof kaže da su nezakonita aktivnost i krupne novčanice usko povezane.

“Valute s visokim vrijednostima uglavnom se koriste za izbjegavanje poreza i taksi, kao i za ilegalne aktivnosti. Stanovi i kuće u većim gradovima širom svijeta svakodnevno se plaćaju koferima gotovine, a to nije zbog toga što se kupci plaše bankrota”, objašnjava.

Još jedan faktor

Rogof dodaje da možda postoji još jedan faktor:

“Ilegalna potražnja za papirnom valutom sigurno djelimično raste jer su kamatne stope i inflacija izuzetno niske.”

Ali zašto baš dolar kad i druge zemlje imaju valute koje se koriste u inostranstvu.

“Mislimo da je značaj strane potražnje jedinstven za dolar. Ostale valute se takođe koriste van matičnih zemalja, ali dolar ima najveći udio rezervi koji se drže izvan zemlje,” objašnjava.

Globalna valuta

Prema Rogofu, ključna uloga dolara kao dominantne međunarodne rezervne valute može biti ključna.

“Dolar je sada jedina globalna valuta. Euro je zastao, a renminbi je decenijama daleko”, kaže on.

Nema znakova opadanja tražnje

Neki ugledni ekonomisti, uključujući Rogofa i bivšeg američkog ministra finansija Lorensa Samersa zagovarali su postupno ukidanje papirne valute visokog apoena kako bi se obeshrabrila utaja poreza i drugi oblici korupcije.

Indija i zemlje eurozone učinile su upravo to poslednjih godina: Indijska rezervna banka povukla je novčanice od 500 i 1.000 rupija iz opticaja i oduzela im status legalnog plaćanja u 2016. godini, s remetilačkim efektima, dok je Evropska centralna banka prestala da proizvodi i izdaje novčanice od 500 evra početkom 2019. godine.

Neće biti promena

Međutim, nema znakova da su Bendžamini na izlasku. Razlozi opstanka novčanice od 100 $ su trošak njihove zamjene sa većim obimom od 50 $, moguće ekonomske posljedice takve akcije i neizbežno smanjenje broja stranih kompanija – profit koji vlada stvara od izdavanja valute. Naime, račun od 100 dolara košta vladu 14 centi, što rezultira redovnim dobitkom, a Rogof tvrdi da bi bilo kakvi gubici bili nadoknađeni smanjenom utajom poreza i kriminalom.

Neko se pita šta bi Benjamin Franklin mogao da napravi od svega ovoga. Američki otac koji je poznat po savjetu da je “ušteda penija zarađeni peni”, sada nije samo lice s najvrijednije novčanice u njegovoj zemlji, već vjerovatno i najpopularnija papirna valuta na svijetu. I uprkos velikom tehnološkom napretku digitalnih sistema plaćanja, popularnost njegovih računa nema naznake da će pasti.

Check Also

Blackstone kupio udio u BC Partnersu, vlasniku United grupe

Američki investicijoni fond Blackstone odlučio je da kupi udio u konkurentskoj britanskoj kompaniji BC Partners, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *