Stečaj u Atlas banci će biti dug i komplikovan

Danom otvaranja stečaja i svi krediti koje imaju gradjani i privreda su postali naplativi. Kako je objašnjeno Portalu Analitika i na njih se ne obračunava kamata. To, ipak, shodno iskustvu nakon uvodjenja stečaja u Invest banci Montenegro ne znači da se odmah moraju i izmiriti, posebno ne oni klijenti koji uredno vraćaju kredite, već će biti otvoren poseban račun na koji će novac uplaćivati.

Najveći gubitnici gradjani i privreda

Ispražnjen Fond za zaštitu depozita, izgubljenje desetine miliona eura opština, gradjana i privrede, što stranih što domaćih, najmanje sedam miliona eura novca iz budžeta koje je Vlada već platila za palu garanciju za Evropsku investicionu banku, i oko 200 ljudi koji su ostali bez posla, epilog je uvodjenja stečaja u Atlas banci, Duška Kneževića, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica, piše Portal Analitika.

Stručnjaci koji dobro poznaju situaciju u bankarskom sektoru za Portal Analitika kažu da je uvodjenje stečaja, ma što govorili najviši zvaničnici o dokapitalizaciji, od predsjednika Mila Đukanovića do guvernera Radoja Žugića, bilo sasvim izvjesno onog dana kada je uvedena privremena uprava, odnosno moratorijum na plaćanja, posebno na depozite po vidjenju.

Kako ističu, iako je Centralna banka procijenila da je neophodno 22 miliona eura, svima je bilo jasno da bi se prvog dana kada sredstva budu odblokirana deponenti povukli novac, tako da bi potencijalni investitor ušao u haos vrijedan oko 100 miliona eura.

Žugić je zvanično objasnio da je novac blokiran jer bi se odlio, ali oni koji dobro poznaju bankarski sektor, kažu da je to bila odluka koja je vodila direktno u stečaj i da se da je postojala volja da se banka spase moglo makar dozvolili da se podigne onoliko novca koliko bude priliva. Ovako ostaje pitanje da li ovakav scenario nekome odgovarao?

Danom otvaranja strečaja, stečajni upravnik shodno Zakonu na posao može zadržati do 10 odsto zaposlenih a da ne traži saglasnost Centralne banke. Procjenjuje se, ipak, da će biti potrebno angažovati više ljudi a kako Portal Analitika saznaje juče su već počeli da pišu ugovore koje će im ponuditi. Svim zaposlenim je danom otvaranja stečaja prestao radni odnos i sa stečajnom upravom dogovaraju nove uslove.

Krediti postaju naplativi

Danom otvaranja stečaja i svi krediti koje imaju gradjani i privreda su postali naplativi. Kako je objašnjeno Portalu Analitika i na njih se ne obračunava kamata. To ipak shodno iskustvu nakon uvodjenja stečaja u Invest banci Montenegro ne znači da se odmah moraju i izmiriti, posebno ne oni klijenti koji uredno vraćaju kredite već će biti otvoren  poseban račun na koji će novac uplaćivati. Pitanje je samo kolika bi im u tom slučaju bila rata jer danom otvaranja stečaja, podsjećamo, prestaju da se obračunavaju sve kamate.

I bankarski ombudsman u izjavi za Portal Analitika pozvao se na Zakon o stečaju i likvidaciji koji propisuje da „ugovori zaključeni sa bankom prije otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi, ukoliko stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora ne obavijesti drugu stranu o odustanku od ugovora u roku od 90 dana od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja. Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može tražiti samo naknadu stvarne štete kao stečajni povjerilac“, propisano je zakonom.

Problem mogu ipak da imaju oni koji neredovno izmiruju obaveze. Njima ostaje mogućnost da kod neke druge banke refinansiraju kredit.

Ekonomski stručnjak Predrag Drecun je objasnio da stečajni upravnik, može prodati sve kredite ili dio njih uz neku diskontnu stopu, ali to mora biti tako da se ostvari što manji gubitak, jer su ionako sredstva negativna.

“Znamo da se loša aktiva u zemljama Evropske unije (EU) prodavala i za 20 odsto nominalne vrijednosti. Ako su kolaterali dobri, možda se može čak i dobro proći”, kazao je Drecun i dodao da javnosti nije poznat kvalitet kolaterala.

Stečaj dug i komplikovan

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali tvrde i da će stečaj u Alas banci sigurno biti dug i komplikovan te da će zavisiti od brzine prodaje imovine banke ali i sudskih postupaka koji su pokrenuti a kojih ima i pred medjunarodnim pravosudnim institucijama.

U slučaju prodaje imovine zakon je takodje jasan – stečajni upravnik ima pravo da, bez saglasnosti povjerilaca, izvrši prebijanje međusobnih potraživanja banke i povjerilaca koja su dospjela prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

Stečajni upravnik može prenijeti dio ili ukupnu imovinu i/ili obaveze banke u stečaju na drugu banku ili banke. Imovina banke koja ulazi u stečajnu masu prodaje se javnim nadmetanjem. Iako je prema posljednjoj računici imovina banke procijenjena na oko 210 miliona eura, teško da će biti prodata za taj iznos. Praksa u ovakvim slučajevima pokazuju da se imovina često davala i u bescijenje, nakon što po većim cijenama nije bilo zainteresovanih.

Od ukupne imovine prvo bi trebalo da budu vraćena sredstva Fondu za zaštitu depozita, pa tek onda deponentima.

Ukupni depoziti Atlas banke iznose 189,9 miliona eura, od čega 89 miliona spada u garantovane depozite do 50.000 eura.

Zanimljivo je da je CBCG desetak dana prije uvodjenje stečaja saopštila da garantovani depoziti iznose 91 milion eura, odnosno dva miliona više. Od dana uvodjenja privremene uprave smanjeni su za devet eura,  što ide u prilog špekukacijama da je ipak bilo “unutarbankarskog izmirivanja obaveza”. Da ne upotrijebimo drugu formalaciju.

Od sto miliona depozita koji ne spadaju u garantovane, 63 miliona je blokirao Viši sud na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva.

Depoziti nerezidentnih lica iznose 15 miliona eura a prostom računicom ispada da plus još oko 22 miliona eura gradjana, privrede i opština maltene otišlo u vjetar, odnosno da je skoro pa nemoguće da će ikad biti isplaćeni.

Banka godinama u ozbiljnjim problemima

Da je Atlas banka u ozbiljnim problemima znalo se već godinama, iako su se sa svih adresa – od Žugića do vlasnika Duška Kneževića čak i prije nepunih pola godine ubjedjivali javnost da je sve u najboljem redu. Ipak, CBCG je tek nakon što je uvela privremenu upravu „našla nekoliko skrivenih mana“, pa je rađena nova reprocjena imovine. Godinama je javna tajna da Knežević izvlači novac iz Atlas banke a svojevrsna potvrda je stigla od specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je rekao da se u okviru jedne od istraga sumnja da je na taj način iz banke izvučeno 40 miliona eura. Hoće li istraga rezultirati potvrdjenom otpužnicom, vidjećemo.

Nakon reprocjene ukupna vrijednost imovine banke je procijenjena na 210 miliona eura, osam miliona manje u odnosu na prethodnu procjenu.

Stručnjaci koje je Portal Analitika kontaktirao ali i opozicioni političari kažu da je apsolutno neprihvatljivo da CBCG u trenutku uvođenja privremenih mjera nije znala što se nalazi u bilansima Atlas banke. Opet neznanje ili namjera?

Različite su ocjene i o tome da li je država trebala da razmisli da sama dokapitalizuje Atlas banku. Ima mišljenja da je država trebala da udje u vlasničku strukturu, sredi je i nakon toga proda. Ulazak države bi bio i garancija da se depoziti prvog dana neće odliti.

CBCG se ipak opredijelila da državnim odganima preporuči da ne ulaze u vlasničku strukturu jer kako su rekli nije riječ o sistemskoj banci i izloženost države nije velika. No, sve i da su se za to opredijelili, kako saznaje Portal Analitika, za to nijesu imali podršku Svjetska banke i Medjunarodnog monetarnog fonda.

Druga banka Kneževića u stečaju

Atlas banka je druga banka Duška Kneževića, koji je u bjekstvu , koja je u posljednjih par mjeseci otišla u stečaj. Prije nje u stečaj je otišla IBM banka. No, guverner Žugić, kako sam kaže, ne postoji ni jedan razlog da bi podnio ostavku “navodeći da depoziti rastu, jača likvidnost svih ostalih banaka i da bankarski sistem nikada nije bio zdraviji”. Danima iz CBCG šalju saopštenja u kojima se hvale rezultatima– da je sistem stabilan, da su oni povećali prihod za 37 odsto, da im je eksterni revizor dao pozitivnu ocjenu na finansijske izvještaje. Medjutim, podaci pokazuju da se smanjuju depoziti domaćih gradjana a zanimljivo bi bilo čuti da li guvernerovo mišljenje dijele oni kojima je novac zarobljen na računima Atlas banke sa velikom izvjesnošću da ga nikad više neće vidjeti.

U Crnoj Gori je od formiranja CBCG u stečaj otišla Jugobanka i za sistem mnogo manje bitna Ekos banka. Direktor Jugobanke bio je upravo sadašnji stečajni upravnik Atlas banke Mirko Radonjić,koji je u medjuvremenu bio i sekretar Udruženja banka i koji je otišao u penziju.

Check Also

Francuska “La Banque Postale” pokrenula novu vrstu mobilnog bankarstva

Francuska “Poštanska banka” je aktivirala svoju mobilnu online bankarsku uslugu. Da bi se razlikovala od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *