Preko 11 hiljada zaposlenih osigurano na minimalac

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, u intervjuu portalu CdM tvrdi da penzioneri nemaju raloga za strah-penzije su redovne i sigurne i tako će i ostati. Prosječna penzija je 289,41 eura, i najveća je u regionu, odmah nakon Hrvatske.

Purišić za CdM kaže da je u februaru ove godine 52.834 korisnika primalo je jedno ili više materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, za šta je utrošeno 7.173.499 eura.

Ministar iznosi podatak da je u 2018. godini u centrima za socijalni rad evidentirano  429  žrtava nasilja. Od toga -385  žena, 10 muškaraca i 34 djece.

CdM: Koliko u Crnoj Gori ima penzionera, te kolika je prosječna penzija u državi?

Purišić: Broj penzionera i korsinika drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na kraju februara ove godine bio je 130.161. Prosječna penzija iznosi 289,41 euro, a ukupna sredstva potrebna za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na mjesečnom nivou 35,56 miliona eura. Za finansiranje penzijskog sistema u 2019. godini, Zakonom o budžetu planirano je 435,38 miliona eura. Prosječna penzija u Crnoj Gori je najveća u regionu, poslije Hrvatske, gdje iznosi nešto više od 300 eura.

CdM: Je li redovna isplata penzija u Crnoj Gori sigurna? Imaju li penzioneri razloga da budu zabrinuti?

Purišić: Prioritet penzijskog sistema i u proteklom periodu je bio redovna isplata penzija i održavanje likvidnosti Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. Penzije u Crnoj Gori su sigurne i redovne i tako će biti i ubuduće. Penzioni sistem je jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu. Takođe, penzije se redovno usklađuju na Zakonom predviđen način.

Oko 11.092 zaposlena primalo minimalnu zaradu

CdM: Koliko je zaposlenih u državi, a koliko njih je osigurano na minimalac?

Purišić: Crna Gora bilježi pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada. Podaci pokazuju da je u prošloj godini otvoreno 7.000  novih radnih mjesta, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 6,8 odsto. Sve to je rezultat privrednog rasta i očekujemo da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju. Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na godinu ranije za nekih 4,2 odsto, odnosno ona je smanjena na 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za blizu 10.000 nezaposlenih na tržištu rada.

To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva. Takođe, to je i rezultat većeg ulaganja u mjere aktivne politike zapošljavanja koje sprovodi Zavod za zapošljavanje,  kao i direktnih ulaganja u nova zapošljavanja i projekte samozapošljavanja i shodno tome povećane konkurentnosti radne snage na tržištu rada. Prema posljednjim administrativnim podacima Monstata u februaru 2019. godine bilo je oko 194.589 zaposlenih. Raspolažemo podatkom da je oko 11.092 zaposlena primalo minimalnu zaradu, a precizne podatke ima Poreska uprava.

CdM: Koliko je korisnika socijalne pomoći i da li je u funkciji socijalni karton? 

Purišić: U februaru ove godine 52.834 korisnika primalo je jedno ili više materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, za šta je utrošeno 7.173.499 eura.

Na godišnjem nivou za prava iz socijalne i dječije zaštite izdvaja se 74.970.000 eura. Informacioni sistem socijalni karton je u funkciji od 2015. godine. Omogućio je sproveđenje reforme sistema socijalne zaštite sa ciljem da se siromašnima i socijalno ugroženima obazbijedi kvalitetna socijalna i porodična zaštita, kako u dijelu materijalnih davanja, tako i s aspekta socijalnih usluga. Uvidom u precizne imovinske podatke, podatke o prihodovnom stanju podnosioca zahtjeva i članova njegove porodice, njihovom radnom statusu i druge podatke, omogućava se pravičnost i ciljana pomoć, odnosno obezbjeđuje se da pomoć ide onima kojima je najpotrebnija.

Lani je peko centara za socijalni rad isplaćeno 596.029 eura za 7.483 korisnika

CdM: Koliko ste novca lani potrošili na jednokratne socijalne pomoći, koliko je najmanji, a koliko najveći iznos jednokratne pomoći koju ste isplatili?  Koliko ste novca za ovu namjenu opredijelili u ovoj godini?

Purišić: Ukupno za jednokratne novčane pomoći lani je peko centara za socijalni rad isplaćeno 596.029 eura za 7.483 korisnika, što prosječno po korisniku iznosi oko 78 eura.

Iznosi pomoći koje isplaćuju centri za socijalni rad kretali su se od manjih od 10 eura i više kao pomoć za trenutne dnevne potrebe (kupovina vozne karte, ljekova, hrane i sl.) do iznosa od 1.000 eura za potrebe koje su nastale kao posljedica teške bolesti, elementarne nepogode (požari, poplave).Pomoć se prije svega opredjeljuje na zahtjev korisnika materijalnog obezbjeđenja, lica sa teškim zdravstvenim stanjem, penzionerima sa najnižim penzijama i svim drugim licima koja se nađu u stanju socijalne potrebe, a trenutno nijesu u mogućnosti da prevaziđu nastalu situaciju. Prije dodjele jednokratne novčane pomoći centri za socijalni rad sačinjavaju nalaz i mišljenje o osnovanosti zahtjeva.Visina iznosa nije propisana zakonom, već se u skladu sa propisom opredjeljuje u odnosu na materijalne mogućnosti budžeta, imajući u vidu ograničena sredstva iz budžeta i veliki broj zahtjeva za korišćenje navedenog prava. U ovoj godini za isplatu jednokratne socijalne pomoći opredjeljeno je 700.000 eura.

CdM: Koliko samohranih roditelja ima u državi, te da li im i kako država pomaže?

Purišić: Kada su u pitanju statistički podaci o broju samohranih roditelja korisnika prava, ukazujemo da se po tom svojstvu korisnika ne vode statistički podaci, odnosno ne raspolažemo traženom informacijom, već se vode podaci o broju korisnika pojedinih prava.

Samohranost kao status, ne daje osnov, da se ta porodica po automatizmu smatra materijalno ugroženom, već se materijalni status po podnošenju zahtjeva utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a u vezi sa odredbama Porodičnog zakona. Naime, sporazumni razvod braka i zajedničko roditeljstvo poslije razvoda braka podrazumijevaju obavezu oba roditelja da doprinose izdržavanju djeteta, što se utvrđuje odlukom nadležnog suda.

Porodica sa jednim roditeljem ostvaruje sva prava iz socijalne i dječje zaštite u skladu sa propisanim uslovima, a u pojedinim segmentima samohrani roditelj prilikom ostvarivanja prava ima veće povoljnosti od drugih korisnika prava. S tim u vezi samohrani roditelj u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje u skladu sa članom 25 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti može ostvariti navedeno pravo, iako ne ispunjava uslove propisane zakonom u pogledu prihoda, imovine i drugo, pod uslovom da to procijeni komisija centra za socijalni rad. U tom slučaju, pravo se utvrđuje na period od tri mjeseca, uz obavezu preispitivanja po službenoj dužnosti.

Samohranom roditelju sa djetetom do navršene treće godine života može se obezbijediti usluga podrške za život u zajednici ili porodični smještaj ili smještaj u ustanovu.

(Cijeli intervju na portalu CdM)

 

Check Also

Pogledajte najnoviji snimak radova na auto-putu

Kompanija Bemax objavila je novi video na kojem se jasno vidi stepen radova duž cjelokupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *