Deset godina kasnije: Bečka inicijativa ostaje platforma za podršku regionu

Dodajte komentar

Fokus na dublju finansijsku integraciju u Evropi u razvoju ostaje jak jer Bečka inicijativa obilježava deceniju od svog pokretanja kao jedinstveni javno-privatni forum koji je pomogao regionu da odoli najgoroj svjetskoj ekonomskoj krizi, izvještava Indikator.ba.

Osnivači i partneri inicijative okupili su se u Beču 27. i 28. marta kako bi razmislili o postignućima uspješnog multinacionalnog modela koordinacije koji je bio ključan za očuvanje finansijske stabilnosti u regionu.

Ewald Nowotny, guverner Austrijske narodne banke i domaćin godišnjeg sastanka, rekao je:
“Ovaj događaj nije samo prilika za slavlje. To je takođe podsticaj da se održi korak sa dobrim radom. Bečka inicijativa će nastaviti sa očuvanjem finansijske stabilnosti pružajući značajan doprinos međunarodnim diskusijama, pokretanjem finansijske integracije i jačanjem rasta u zemljama centralne, istočne i jugoistočne Evrope”.

Sporazumom između kreatora politike i bankarskog sektora u 2009. godini, osigurano je da strane banke nastave da održavaju izloženost i finansiraju svoje podružnice u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEE), pomažući da se spriječe bankarske krize nakon što su ekonomije doživjele nagli pad.

Uredno smanjenje duga dalo je zemljama vremena da izgrade alternativne izvore finansiranja, uključujući domaće depozite. Takođe je podržalo prelazak sa stranih na kredite u domaćoj valuti u nekim zemljama i ubrzalo rješavanje brzorastućih nenaplativih kredita.

Bečka inicijativa okuplja vodeće međunarodne finansijske institucije (MMF, EBRD, EIB, Grupa Svjetske banke), europske institucije (Europska komisija, ECB kao promatrač) domaće i centralne banke zemlje domaćina, regulatorne i fiskalne vlasti, kao i najveće bankarske EU grupe koje su aktivne u Evropi u razvoju.

Godišnji sastanak je pozvao na dublju finansijsku integraciju kao sredstvo za novi, uravnoteženiji model rasta sa snažnijim fokusom na finansiranje inovacija i podršku malim i srednjim preduzećima, kao i mjere za djelovanje na klimatske promjene.

Dokazi iz CESEE pokazuju da prekogranično bankarstvo pogoduje ekonomskom rastu. Direktni pozitivni efekti finansijske integracije na rast prevazilaze indirektni negativni efekat većeg rizika od zaraze. Iako ekonomski rast ostaje uglavnom na pravom putu u regionu, rizici i dalje postoje. To uključuje globalne trgovinske tenzije, kontinuiranu geopolitičku nestabilnost i visoke nivoe korporativnog duga.

Bečka inicijativa će nastaviti koordinaciju između donosilaca odluka i bankara s ciljem rješavanja preostalih i budućih izazova, uključujući rješavanje loših dugova, regulatornu reformu, produbljivanje finansijske integracije, dostupnost sredstava za inovacije i mobilizaciju doprinosa privatnog sektora klimatskim i energetskim ciljevima.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i predsjedavajući Bečke inicijative, dodao je: “Bečka inicijativa nesumnjivo je pomogla spriječiti neuredno razduživanje u CESEE na vrhuncu globalne finansijske krize. Od tada, ona je promovisala dobro funkcioniranje i stabilnost prekograničnog bankarstva tako što je obezbijedila osnovno okruženje za sve steakholdere, domicilne vlasti, banke, europske institucije i međunarodne financijske institucije.

“U budućnosti, Bečka inicijativa će nastaviti da služi kao platforma otvorena za ideje i političke akcije koje će biti preduzete u najboljem interesu svih zainteresovanih strana”.

Jubilarna konferencija kombinovana je sa ovogodišnjim godišnjim sastankom Full Forum-a na kojem su pri čemu su, između ostalog, prezentirani rezultati ankete o kreditiranju banaka CESEE-a prema kojima postoji poboljšano okruženje u kojem prevladavaju blago optimistična očekivanja. Iako razlike u zemljama ostaju značajne, privlačnost CESEE strategije za međunarodne bankarske grupe ogleda se u povećanoj regionalnoj profitabilnosti.

Također, zaključeno je da se kvaliteta kredita nastavlja poboljšavati u regiji. Od pokretanja Inicijative za NPL, obim lošeg duga u CESEE-u se postepeno smanjivao. Pad NPL je bio posebno jak u Albaniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Konačni izvještaj radne grupe o finansijskim proizvodima međunarodnih finansijskih institucija koji podržavaju investicije u regionu pokazao je da MFI igraju važnu ulogu u podržavanju pristupa finansijama privatnog sektora.
MFI bi mogle igrati katalitičku ulogu u tranziciji ekonomija regiona ka novom modelu rasta.

Usklađenost sa minimalnim zahtjevima za regulatorni kapital i priznate obaveze (MREL) može predstavljati izazov za banke koje posluju u regiji u narednim godinama, dodaje se.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *