Gabrijel: “Potencijal za startapove, ne samo da postoji, nego se i ostvaruje”

Unovembru prošle godine imala sam zadovoljstvo da učestvujem na Samitu „Startup Europe” u Sofiji i podijelim uspješne priče o startapovima iz srednje i istočne Evrope i sa Zapadnog Balkana. To je bila prilika da se sagleda brzorazvijajući svijet digitalnih i drugih novoosnovanih kompanija u tom dijelu Evrope, koja je pokazala da tu ne manjka inovacija i preduzetništva.

Na Samitu u Sofiji potpisana je zajednička deklaracija o stvaranju dvije nove mreže, osmišljene kako bi se novoosnovanim preduzećima iz tog regiona pomoglo da se bolje razvijaju. To su: Mreža „Startup Europe” za Zapadni Balkan (engl. „Startup Europe Western Balkans Network”, SEWBN) i Mreža „Startup Europe” za središnju i istočnu Evropu (engl. „Startup Europe Central and Eastern European Network”, SECEEN). Deklaraciju je potpisalo osam zemalja iz srednje i istočne Evrope (Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Poljska) i šest zemalja sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija), koje su dogovorile da će postojeću saradnju formalizovati i proširiti, kako bi se novoosnovanim kompanijama pružio bolji pristup stručnom znanju i prilikama za rast.

Danas, samo pet mjeseci kasnije, mreže samo što nisu ugledale svjetlo dana. Opšta skupština mreža održava se danas – 20. marta u gradu Cluj-Napoca u Rumuniji, tokom Samita „Startup Europe”. Članovi svake od mreža (nacionalne organizacije čiji je rad usmjeren na kultivisanje i podsticanje rasta novoosnovanih preduzeća) trenutno rade na dogovoru kojim će se obuhvatiti pitanja saradnje i upravljanja, i uspostaviti okvir za budući rad mreža.

Tokom Samita „Startup Europe” biće objavljen i Portfelj ekosistema novih mreža, koji će sadržati listu obuhvaćenih sektora i industrija. Sadržaće i informacije o inovacionim i tehnološkim centrima, pregled ključnih učesnika, programa i politika u svakoj od zemalja, osmišljenih u cilju podsticanja razvoja startapova. Portfelj će biti zlatni rudnik korisnih informacija za startupove koji žele da posluju u bilo kojoj od zemalja obuhvaćenih mrežama, bez obzira na to da li u njima već rade ili ne.

A zašto je sve to tako važno? Preduzetnici u području tehnologije promijenili su način kako komuniciramo, međusobno i sa cijelim svijetom. Evropske kompanije kao što su Spotify, Soundcloud ili Dezeer unijele su revoluciju u muzičku industriju; startapovi BlaBlaCar u Francuskoj ili Cabify u Španiji demokratizovali su prevoz; DeliverooFreshome ili Takeaway promijenili su sektor dostave; Klarna iz Švedske ili njemački startapovi N26 i Kreditech povećali su dostupnost finansijskih usluga za građane. Imamo preduzeća iz srednje i istočne Evrope kao što je UIPath u Rumuniji, koji postaje globalni lider u robotskoj automatizaciji postupaka, ili transportno preduzeće Taxify iz Estonije, koje je svoje poslovanje proširilo s taksija na električne romobile u gradovima širom Evrope.

Svi ti primjeri pokazuju da velik potencijal za startapove u digitalnom sektoru, ne samo da postoji, nego se i ostvaruje. Ipak, jasno je da možemo učiniti više kako bismo im olakšali da svoje odlične ideje pretvore u održive poslovne ponude. To znači da je potrebno više zajedničkog razmišljanja o pravilima i regulativi, i uspostavljanje prave infrastrukture i okvira za podsticanje novih ideja.

Do sada je više od 500 startapova učestvovalo u istraživačkim projektima koje finansira EU, a mnoge od tih kompanija bila su iz srednjeg i istočnog dijela EU. Na primjer, bugarski startap Dynaback sarađuje s jednim digitalno-inovacionim centrom na razvoju pametne majice, koja pomoću niza senzora registruje promjene u zakrivljenosti kičme. Ali još uvijek nam je potrebno više takvih centara kako bismo podstakli startap kulturu u tom dijelu svijeta. Pružamo smjernice i osposobljavanje za više od 30 potencijalnih digitalno-inovacionih centara u zemljama srednjeg i istočnog dijela EU, a krajem 2018. objavili smo novi poziv za podnošenje prijedloga za podršku razvoju digitalno-inovacionih centara u regionima koje su dosad nedovoljno zastupljeni, za šta je osigurano 8 miliona eura.

Stvaranje tog okvira od ključne je važnosti za razvoj dinamične startap kulture u srednjem i istočnom dijelu EU i u zemljama Zapadnog Balkana. Potrebno nam je više programa i inicijativa posvećenih rastu sistema za startapove; potrebno je više razumijevanja da se smanji administrativno opterećenje za novoosnovane kompanije; i naravno potreban nam je bolji pristup finansijama.

U posljednje 3 godine, zahvaljujući radu „Startup Europe”, više od 700 novoosnovanih kompanija dobilo je direktan pristup tržištu i podršku za brži razvoj, što je privuklo više od 160 milijuna EUR privatnih ulaganja. Evropa ima istraživačke kapacitete, finansijska sredstva, preduzetnički duh i tržišne mogućnosti za podršku dinamičnoj i uspješnoj startap kulturi u području digitalnih tehnologija i šire. Ključno je da ima i političku i stratešku podršku. Razvoj mreža za podršku startapovima u srednjem i istočnom dijelu Evrope i na Zapadnom Balkanu sigurno će dati veliki podsticaj preduzetnicima u tim regionima i uvjerena sam da ćemo sljedećih nekoliko godina biti svjedoci procvata digitalnih startapova.

Autorka: Marija Gabrijel, evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo

Check Also

U Privrednoj komori detaljno predstavljen Maršalov plan – Evropa sad

Predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavili su Upravnom odboru Privredne komore Crne Gore Maršalov …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *